Andreas Andreadis slovi kao postojani biznismen koji se ne boji glasno izreći svoje mišljenje. Proteklih je godina znao u intervjuima zahvaljivati Angeli Merkel na pritisku koji vrši na Atenu da provede reforme, a znao je i iskusnim grčkim političarima očitati lekcije. Ovoga ljeta taj se hotelijer i predsjednik Grčke turističke zajednice (SETE) može, za promjenu, opušteno zavaliti u naslonjač. Jer prema dosadašnjim spoznajama turizam u njegovoj zemlji cvate kao nikada do sada, i to prije svega zahvaljujući stranim gostima.

'Ove godine smo si postavili ambiciozan cilj od 17 milijuna posjetitelja i sve ukazuje na to da ćemo ga ostvariti - a možda čak i prebaciti', zadovoljno konstatira Andreadis.

To znači povećanje broja gostiju od 10 posto u odnosu na 2012. godinu. I to bez turista s kruzera. Osim toga, prihodi od turizma su, prema navodima Grčke središnje banke, za 18 posto porasli u usporedbi s prošlom godinom.

POVRATAK NIJEMACA

Prvi put nakon izbijanja krize zabilježen je i porast broja njemačkih gostiju. Prema procjenama branše, ove će ih godine biti 15 posto više nego prošle. Nijemci se, očito, ponovno vraćaju u Grčku nakon što su je neko vrijeme zaobilazili. Grci se, osim toga, trude osvojiti i nova tržišta i to, očito, s uspjehom: broj gostiju iz Rusije će očito prijeći milijun, iz Ukrajine će doći dvostruko više turista nego prošle godine, a i iz Turske će prvi put Grčku posjetiti više od 800.000 gostiju.

Sami Grci pak ne mogu si više priuštiti odmor u domaćim hotelima. Prema rezultatima anketa, preko 60 posto Grka mora se ove godine potpuno odreći ljetovanja ili provode samo nekoliko dana odmora kod prijatelja i obitelji u svojim rodnim mjestima.

Pad broja domaćih turista je doista problem, potvrđuje i Andreas Andreadis. Od 2008. promet u ovom sektoru prepolovio se i trenutačno iznosi oko milijardu i pol eura godišnje. Kada je riječ o sektoru stranih gostiju, onda se radi o sasvim drugom redu veličina, naime, o prihodima od 11,5 milijardi. A time se mogu donekle kompenzirati gubici u sektoru domaćeg turizma. 'Ekonomski gledano vrlo je važno da raste broj stranih gostiju, jer konačno o tome ovisi naša poslovna bilanca', ukazuje Andreadis koji i sam posjeduje luksuzne hotele na sjevernogrčkom poluotoku Chalkidikiju.

Ako se ovaj pozitivni trend uspije održati dulje, turizam bi mogao postati glavno sidro spasa u krizom izmučenoj zemlji koja prolazi kroz šestu godinu recesije zaredom. Već danas petinu grčkog bruto domaćeg proizvoda čine prihodi od turizma, čime je ta grana, uz brodarstvo i poljoprivredu, jedan od najvažnijih stupova grčke privrede.

PREKRATKA SEZONA I PUNO NEISKORIŠTENOG POTENCIJALA

Ostaje da se vidi može li, povrh toga, turizam ostati i motor gospodarskog rasta koji će zemlju izvući iz krize. Grčki premijer Antonis Samaras, čini se, čvrsto vjeruje u to. 'Moramo izdržati do ljeta, od rujna će se naša privreda popeti na visoke grane', obećavao je konzervativni političar još krajem prošle godine.

Thanassis Mavridis, ekonomski analitičar i direktor grčkog financijskog portala capital.gr ostaje, međutim, skeptičan: 'Naše gospodarstvo treba neku uspješnu priču, tračak nade. Ponovni procvat turizma je zato prava vijest u pravi čas, ali sigurno nije razlog za euforiju.' Turistička branša bilježi, doduše, bolje rezultate, kaže on, ali još uvijek daleko zaostaje za svojim mogućnostima i ne koristi sav potencijal koji ima.

Da bi turizam mogao znatno pogurati grčku privredu, država bi za to morala stvoriti prave preduvjete, smatra atenski gospodarski stručnjak. Svi pričaju o tome da bi turističku sezonu valjalo produljiti, ali nitko ne radi ništa po tom pitanju. I turističke nekretnine imaju velik potencijal koji se do sada ne koristi, prigovara Mavridis u razgovoru za DW: 'Zbog pravne nesigurnosti za vlasnike kuća, mnogi se investitori ne usuđuju kupovati nekretnine u Grčkoj. Španjolska i Turska su tu otišle puno dalje, obje zemlje su već prodale mnogo nekretnina strancima.'

Stručnjaci prognoziraju da će ove godine turistička sezona u Grčkoj u svakom slučaju trajati dulje, i to zato što će zbog političkih nemira u Egiptu i drugim zemljama regije turisti koji tradicionalno u jesenskim mjesecima posjećuju ove destinacije promijeniti prvotno odabrana odredišta i umjesto toga otići - u Grčku. S tim procjenama se slaže i predsjednik Grče turističke zajednice Andreas Andreadis.

Opasnost koja dugoročno prijeti od krize u istočnom Sredozemlju za grčki turizam je neusporedivo veća od kratkoročnog dobitka koji će Grčka moći zabilježiti zbog nje, upozorava, međutim, hotelijer iz Chalkidikija. 'Napad na Siriju bi grčkom turizmu prije nanio štetu, posebno branši kruzerskog turizma. A problemi naših susjeda ne mogu značiti ništa dobro ni za nas', zaključuje Andreadis.