Ostala tri mirovinska fonda ostvarila su negativne prinose. Prema podacima HANFA-e, najviše je izgubio fond PBZ CO, kojemu je vrijednost portfelja smanjena za 1,35 posto. Nešto manje gubitke pretrpjeli su fondovi Erste Plavi (-1,35 posto) i Raiffeisen (-0,62 posto).

U AZ fondu uspjeh pripisuju dobroj procjeni razvoja događaja na svjetskim financijskim tržištima. 'S vremenskim odmakom možemo reći da smo više-manje ispravno procijenili razvoj događaja, iz čega proizlazi da je portfelj AZ obveznog mirovinskog fonda bio adekvatno postavljen. To je isključivi razlog zbog čega je AZ fond proteklu godinu završio s pozitivnim prinosom, usprkos gubicima većine klasa imovine', komentirao je pozitivne godišnje rezultate Dinko Novoselac, predsjednik uprave AZ fonda.

Krajem 2011. neto imovina AZ fonda iznosila je 16,6 milijardi kuna, od čega su uplate članova iznosile 13,8 milijardi kuna, a 2,8 milijardi kuna je zarada od ulaganja fonda.

AZ fond odskače od drugih mirovinaca i po ukupnom prinosu. Od početka rada menadžeri AZ fonda ostvarili su prosječni godišnji prinos od 5,07 posto, a slijede Erste Plavi (4,88 posto), Raiffeisen (4,74 posto) te PBZ CO (4,15 posto).

Ukupna imovina obveznih mirovinskih fondova krajem 2011. iznosila je 41,06 milijardi kuna. Najveći dio imovine mirovinaca (čak 65,9 posto ili 27,7 milijardi kuna) uložen je u državne obveznice, što je znatno iznad minimalnog zakonskog limita, prema kojem se u hrvatskim državnim obveznicama treba držati najmanje 50 posto imovine.