S predvidljivim sezonskim rastom nezaposlenosti i padom zaposlenosti u posljednjem prošlogodišnjemu mjesecu, zaključena je 2015. godina koja se u najboljem slučaju može vrednovati kao stagnantna nakon prethodnih pet godina vrlo negativnih kretanja pokazatelja na tržištu rada, ističe se u analizi Hrvatske gospodarske komore
Promjena trenda zabilježena je tek kod stanja nezaposlenosti koja je bila niža za 12,9 posto, dok su stanja zaposlenosti i aktivnosti (koja bolje ocrtavaju stanje na tržištu rada) opet bila lošija (niža) nego prethodne godine (zaposlenost sedmu uzastopnu godinu).
Naime, prosječan je broj zaposlenih bio niži za 14,5 tisuća, a broj radno aktivnih stanovnika za čak 56,8 tisuća, što je njihovo najoštrije godišnje smanjenje, ne samo u usporedbi sa svim prethodnim godinama krize, nego i u širem vremenskom rasponu (veći godišnji pad broja radno aktivnih stanovnika zabilježen je samo 1996. godine). Ujedno treba naglasiti da je broj radno aktivnih stanovnika u prosincu pao ispod 1,6 milijuna, prvi put otkako postoje relevantni podaci za usporedbu.
To samo dokazuje da statistički odljev nezaposlenosti u posljednje dvije godine nije bio temeljen na otvaranju novih radnih mjesta, već je ipak bio primarno odraz svojevrsnog 'čišćenja' statistike registrirane nezaposlenosti, koja je sada možda i bliže realnijem stanju (no to ne znači poboljšanje stanja na tržištu rada). Naime, registrirana nezaposlenost (osobe koje imaju status nezaposlene osobe pri HZZ-u) približila se sada razinama koje daje alternativna i međunarodno usporediva metodologija praćenja (Anketa o radnoj snazi Međunarodne organizacije rada).
Štoviše, u 2015. je godini broj nezaposlenih koji je zabilježen na HZZ-u pao ispod razine onog iz Ankete o radnoj snazi, prvi put otkad postoje podaci prema objema metodologijama (dotad je broj registriranih nezaposlenih bio prosječno viši za oko 60 tisuća osoba). Dodatno je odljevu pripomoglo i dinamiziranje ekonomske emigracije: prema podacima HZZ-a u 2015. je godini iz evidencije nezaposlenih izašlo 4.770 osoba zbog odlaska na rad izvan Hrvatske, što je 760 osoba više nego prethodne godine te 2,6 puta više nego u prosjeku razdoblja 2008. - 2013. godine (znatno povećanje odljeva radne snage počinje od 2014. godine kao učinak pristupanja Hrvatske EU).
Pritom je snažna negativna osobina odljeva to što je u široj mjeri orijentiran na visokokvalificiranu radnu snagu, a takve su osobine trenda prisutne cijelo posljednje desetljeće (tzv. Brain-Drain). Naime, prema podacima njemačkog Instituta za istraživanja u području zaposlenosti (IAB), broj hrvatskih emigranata (rođenih u Hrvatskoj i starijih od 25 godina) od 2000. do 2010. godine pao je za oko 18 posto, zahvaljujući smanjenju broja onih s nižom i niskom kvalifikacijom, dok je istodobno značajno porastao broj visokoobrazovanih emigranata, za oko 33 posto.
Ako bi se projicirala prosječna godišnja stopa rasta u navedenih deset godina na razdoblje od 2010. do 2015. godine (a može se pretpostaviti da je stopa i viša, osobito od pristupanja Hrvatske EU), ukupan broj visokoobrazovanih hrvatskih emigranata u svijetu krajem 2015. godine dosegao je razinu od oko 151 tisuće, što znači da je u posljednjih pet godina prosječno godišnje oko 4 tisuće visokoobrazovanih osoba odlazilo na rad u inozemstvo.
S druge strane, zapošljavanje je u Hrvatskoj u 2015. godini bilo skromno i vrlo selektivno: rast broja zaposlenih bio je koncentriran u nekoliko uslužnih djelatnosti, dok se solidniji pozitivni pomaci nisu razvili u industrijskom sektoru i građevinarstvu koji zajedno apsorbiraju oko 27 % ukupno zaposlenih. Tako je ukupan broj zaposlenih u industriji i građevinarstvu (pravne osobe) u prosjeku godine smanjen za 5,6 tisuća osoba.
S druge strane, najsnažnije se zapošljavanje bilježi u turizmu odnosno djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (+4,3 %). U državnoj je administraciji ('Javna uprava i obrana: obvezno socijalno osiguranje'), broj zaposlenih u godišnjem prosjeku bio marginalno niži (-0,6 %), a ako se zapošljavanje u državnom sektoru promatra i kroz djelatnosti koje su značajno oslonjene na državni proračun ('Obrazovanje', 'Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi'), primjetan je vrlo mali porast broja zaposlenih (+0,1 %).
Stoga se na osnovi ovih privremenih podataka (konačni su uvijek viši) može zasad zaključiti kako je zapošljavanje u državnoj administraciji i sektorima povezanih s državom (oslonjenih na državni proračun) u 2015. godini bilo stagnantno.
