Hrvatska je u 2019. smanjila ulov i uzgoj morske ribe i drugih morskih organizama u odnosu na godinu ranije za 6,3 posto, smanjen je i broj ribara, a vrijednost ribarstva je pala za 3,1 posto, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Statističari objašnjavaju kako je na taj pad vrijednosti utjecao pad vrijednosti morskog ribarstva, za 3,5 posto, kod kojeg je zabilježen pad prodanih količina (za 6,4 posto) .
Po podacima DZS-a, lani je prodano 59.481 tona plave ribe, što je 6.316 tona manje nego 2018. godine. Istodobno je vrijednost prodane plave ribe pala za 12,4 posto, na 455,9 milijuna kuna.
Lani su prodane i 16.632 tone ostale ribe, a vrijednost te prodaje dosegnula je iznos od 682,4 milijuna kuna, što je u odnosu na godinu prije porast za 4,7 posto.
U prošloj godini broj ribara u morskom ribarstvu smanjen je 0,9 posto, na 6.607. Pritom je broj ribara koji obavljaju gospodarski ribolov u morskom ribarstvu smanjen za 1,2 posto, na 3.075, a broj ribara u malom obalnom ribolovu za 0,6 posto, na njih 3.532.
Broj ribarskih plovila lani je povećan za blagih 0,5 posto, dosegnuvši brojku od 7.614.
Ukupan ulov i uzgoj (proizvodnja) morske ribe i drugih morskih organizama u 2019. je pao za 6,3 posto u odnosu na godinu ranije, na 81.138 tona.
U ukupnom prošlogodišnjem ulovu dominira plava riba sa 57.964 tona, a doda li se 2.747 tona plave ribe iz uzgoja, ukupan je ulov i uzgoj plave ribe iznosio 60.711 tona, ili 9,4 posto manje nego 2018. godine.
Najveći udio u prošlogodišnjem ulovu plave ribe ima srdela, koje je ulovljeno 45.095 tona ili 2,5 posto manje nego godinu prije.
Pad od 8,6 posto bilježi ulov i uzgoj tune, na ukupno 3.572 tone. Kod tune prevladava uzgoj s 2.747 tona, dok je prošlogodišnji ulov tune bio 825 tona.
Statistika morskog ribarstva u prošloj godini pokazuje da je ulov i uzgoj ostale ribe iznosio 17.373 tone, što je 6,5 posto više nego godinu ranije.
Tako je uzgoj lubina lani iznosio 6.089 tona, a doda li se tomu i 12 tona iz ulova, ukupne su količine 6.101 tona, što je 2,1 posto manje nego godinu prije, dok se kod komarče bilježi rast za 20,5 posto, na 6.897 tona, od čega je 6.774 tona iz uzgoja.
Prošlogodišnji ulov ljuskavaca smanjen je za 13,8 posto, na ukupno 1.016 tona, a uzgoj i ulov kamenica te ostalih mekušaca i školjkaša je pao za 1,8 posto, na 2.038 tona.
Povećana proizvodnja slatkovodne ribe
Privremeni podaci DZS-a pokazuju i da je ukupna proizvodnja slatkovodne ribe u 2019. povećana za 6,9 posto, na 3.100 tona.
Pritom je proizvodnja konzumne ribe u šaranskim ribnjacima porasla za 7,9 posto, na 2.728 tona, a proizvodnja u pastrvskim ribnjacima za 0,5 posto, na 372 tone.
Vrijednost slatkovodnog ribarstva u 2019. u odnosu na 2018. porasla je za 5,3 posto, a na taj je porast, kažu statističari, utjecala veća prodana količina, za sedam posto.