Iz Ministarstva rada reagirali su na jučerašnje priopćenje Brodosplita koje smo objavili. Naime, iz brodogradilišta koju je preuzeo Tomislav Debeljak poručili su da je njihova preporuka o ne uzimanju bolovanja za vrijeme otkaznog roka u skladu s napucima Mrsićevog ministartsva. Ipak, iz tog ministarstva reagiraju i poručuju da se pozivaju na tumačenje koje su dali drugoj tvrtki, a ne Brodosplitu.
'Na vašem je portalu objavljen članak pod nazivom 'I ministarstvo se protivi bolovanjima dok traje otkazni rok' u kojem se tvrtka Brodosplit poziva na mišljenje Ministarstva rada i mirovinskoga sustava kako bi opravdala dopis upućen na adrese liječnika opće prakse u Split u kojem ih poziva da ne otvaraju bolovanje njihovim radnicima koji su u otkaznom roku.
U prvom obraćanju javnosti tvrtka Brodosplit je priopćila da postoji pisana dokumentacija u kojoj naše ministarstvo preporuča takvu praksu. U slijedećem istupima u javnosti, pozivaju se na tumačenje članka 113. Zakona o radu koje se nalazi na web siteu ministarstva www.mrms.hr.
Na našem siteu postoji tumačenje spomenutoga članka http://www.mrms.hr/pitanje/clanak-113-otkazni-rok/ koje nije dano po upitu tvrtke Brodosplit, nego je riječ o tumačenju koje je nastalo u lipnju 2012., na zahtjev druge tvrtke. Kada su iz tvrtke Brodosplit citirali naše mišljene, nisu ga citirali u potpunosti. Kompletno mišljenje glasi:
Odredbom članka 113. stavka 2. Zakona o radu (Narodne novine br. 149/09 i 61/11) propisano je, između ostalog, da otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad. Pravo osiguranika na bolovanje utvrđuje izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno u privatnoj praksi, a najdulje do roka utvrđenog Pravilnikom o rokovima najduljeg trajanja bolovanja ovisno o vrsti bolesti (Narodne novine br. 153/09).
Poslodavac ne može osporiti bolovanje radnika kojeg je sukladno posebnom propisu otvorio liječnik, ali može u slučaju sumnje u opravdanost bolovanja, sukladno odredbi članka 33. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine br. 150/08, 94/09, 153/09, 71/10, 139/10, 49/11, 22/12 i 57/12), od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje tražiti kontrolu bolovanja. Prema odredbi članka 33. navedenog Zakona, poslodavac može od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje tražiti kontrolu bolovanja za vrijeme trajanja bolovanja.
Mišljenja smo kako doista nema razloga za određivanje bolovanja za vrijeme trajanja otkaznog roka u kojem je radnik oslobođen obveze rada, međutim o toj činjenici izabrani liječnik ne može uvijek imati saznanja. Također, želimo Vas obavijestiti da Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava nema ovlasti utjecati na rad i primjenu propisa pri kontroli Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Ukoliko je bolovanje ipak određeno smatramo kako, sukladno odredbi članka 114. stavka 4. Zakona o radu, radnik ima pravo na naknadu plaće i na sva ostala prava iz radnog odnosa', stoji u priopćenju Ministarstva rada.
