Pred najvećim problemima naći će se novi vladari u metropoli. Čeka ih obnova grada od potresa, brojni nedovršeni projekti i opustošena gradska blagajna. U posljednjih nekoliko godina vladavine Milana Bandića zagrebački proračun kontinuirano je bilježio minus od 400 do 600 milijuna kuna, a proračunski jaz dramatično je produbljen izbijanjem pandemije.

Zagrebački dug penje se u nebo

Lani su planirani proračunski prihodi od 11,7 milijardi kuna i rashodi od 11,4 milijuna kuna, ali zbog negativnih utjecaja koronakrize prihodi su osjetno podbacili. Još nisu objavljeni službeni podaci o lanjskim dubiozama, ali prema procjenama, dospjele neplaćene obveze kreću se oko 650 milijuna kuna, a izravni dug grada premašio je dvije milijarde kuna, dosegnuvši oko 30 posto poslovnih prihoda.

Na krhkost zagrebačkih financija upozorava i novo izvješće kreditne agencije Standard & Poor’s iz ožujka. Nakon što je prošle godine ova agencija snizila gradski rejting na špekulativnu razinu (sa BB na BB-) sada napominju da bi u idućih 12 mjeseci mogli dodatno sniziti rejting bude li financijski pritisak na Zagreb i gradska poduzeća još jačao, što bi značilo ubrzano gomilanje nepodmirenih računa i pogoršavanje novčane pozicije u uvjetima smanjene potpore Vlade nakon lokalnih izbora.

Za ovu godinu planiran je rekordan proračun od gotovo 13 milijardi kuna u okviru kojega je zacrtano i smanjenje manjka iz prethodnih godina u iznosu od 1,3 milijarde kuna. Do novca za smanjenje duga došlo bi se prodajom gradske imovine. Između ostaloga, planira se prodaja kompleksa Gredelj za 618,5 milijuna kuna, Zagrepčanke za 316,7 milijuna kuna i Paromlina za 75 milijuna kuna. No već sada je izvjesno da se ovogodišnji plan neće ostvariti zbog negativnog utjecaja koronakrize.

Kako bi konsolidirali financijsku blagajnu, Bandićevi nasljednici trebat će racionalizirati poslovanje gradske uprave i ZG holdinga, unaprijediti javnu nabavu i poboljšati upravljanje gradskom imovinom. Sve to najavljuju izborni kandidati, a na stolu su i nepopularne mjere koje uključuju smanjivanje prava proračunskih korisnika i otkaze u gradskoj upravi.

U Rijeci planovi šaptom padaju

Zahtjevna financijska situacija dočekat će i izborne pobjednike u Rijeci. Dugovječnom gradonačelniku Vojku Obersnelu (SDP) proračunsko planiranje nije bilo jača strana. Ambiciozni proračunski planovi u pravilu bi znatno odstupali od realizacije, pa je gradska uprava provodila brojne rebalanse. Osobito teška bila je prošla pandemijska godina, u kojoj su provedena tri rebalansa, a proračun je s prvotno planiranih 1,32 milijarde kuna srezan za gotovo 300 milijuna kuna.

U posljednje dvije godine osjetno su pojačani izdaci za kulturne sadržaje usko povezane s projektom ‘Rijeka 2020 Europska prijestolnica kulture’, za što su velikim dijelom angažirana sredstva iz fondova EU-a.

Aktualna gradska vlast iskazala se i u poticanju poduzetništva te informatizaciji. Iz proračuna su izdvojena sredstva za razvoj Poslovne zone Bodulovo i Tehnološko-edukacijskog i poduzetničkog inkubatora, a u planu je uređenje inkubatora za kreativne industrije i društvene inovacije u bivšoj Tvornici papira. Zahvaljujući ulaganjima u informatizaciju, Rijeka je lani proglašena najboljim gradom u Hrvatskoj u kategoriji ‘Smart city’.

Zbog koronakrize se otvorila proračunska rupa od stotinjak milijuna kuna, najvećim dijelom pokrivena zaduživanjem. I ostvarenje ovogodišnjeg proračuna pod velikim je pitanjem s obzirom na to da pandemija ne posustaje, a planiran je rast rashoda od petnaestak posto (na 1,18 milijardi kuna) u odnosu na prošlogodišnji budžet.

U Splitu proračunski prihodi podbacili za 40 posto

Neće biti lako ni novoj splitskoj upravi konsolidirati gradske financije poharane koronakrizom. Pod vodstvom Andre Krstulovića Opare, splitski proračun bujao je zahvaljujući osjetnom rastu poreznih prihoda, komunalnih doprinosa i različitih oblika pomoći iz inozemstva i državnog proračuna te su mu prihodi u 2019. premašili 900 milijuna kuna.

U mandatu aktualne vlasti povećan je i gradski prirez (s 12 na 15 posto), što je također utjecalo na jačanje budžeta. Pokrenuti su brojni projekti u razvoju komunalne infrastrukture, od kojih je najznačajniji sanacija odlagališta otpada Karepovac. Povećana su ulaganja u obnovu gradske jezgre, objekte društvenih djelatnosti (dječji vrtići, škole, sportski objekti). Najveće investicije u tom segmentu su gradnja Osnovne škole Pujanki i koncertne dvorane.

Izborni pobjednici morat će pomiriti ambiciozne razvojne planove aktualne vlasti i mogućnosti oslabljenog gradskog proračuna. U pandemijskoj godini proračunski prihodi podbacili su oko 40 posto u odnosu na plan. Najviše su smanjeni prihodi od komunalnih doprinosa i naknada, a uvelike je podbacilo i ostvarenje plana za povlačenje sredstava iz fondova EU-a. Osjetno su smanjeni i rashodi (najviše se štedjelo na kapitalnim projektima), ali kako bi se pokrili svi izdaci, grad se morao zadužiti za 135 milijuna kuna.

Unatoč nastavku koronakrize, gradski zastupnici su za ovu godinu izglasali rekordan proračun od 1,32 milijarde kuna, što je za 50 posto više od prošlogodišnjeg realiziranog budžeta. No s obzirom na to da se još ne nazire kraj borbe s epidemijom, sigurno je da će i ovogodišnji budžet doživjeti radikalan rebalans.

U Osijeku tri rebalansa, stopirani kapitalni projekti

Nešto manje problema imat će izborni pobjednici u Osijeku. Gradska vlast na čelu s Ivicom Vrkićem ostavlja relativno uredne financije, ali i niz razvojnih projekta koje valja dovršiti.

Po vrijednosti se ističu ulaganja u poduzetničku infrastrukturu, kulturnu baštinu, gospodarenje otpadom i javni prijevoz. Grad, čija je IT scena među vodećima u regiji, odužio se poduzetnicima gradnjom modernog IT parka s devet poslovnih zgrada, a trebao bi biti dovršen do ljeta ove godine. U okviru revitalizacije kulturne baštine pokrenuti su brojni kapitalni projekti u staroj gradskoj jezgri, od kojih je najvredniji obnova osječke Tvrđe. U području prometne infrastrukture najviše se ulagalo u modernizaciju tramvajske pruge i biciklističkih staza.

Pod utjecajem koronakrize gradski čelnici morali su provesti tri rebalansa, od kojih je najveći bio onaj u studenom, kada je proračun smanjen za 47 milijuna kuna. Preraspodjelom u sklopu rebalansa osigurana su sredstva za pokrivanje gubitaka gradskih poduzeća pogođenih pandemijom, a uštede su provedene na kapitalnim projektima koji se financiraju sredstvima fondova Europske unije i dugoročnim kreditima.

Ovogodišnji proračun planiran je u visini od 836 milijuna kuna, što je 21 posto više od prošlogodišnjeg realiziranog budžeta. Više od četvrtine ovogodišnjeg proračuna, točnije 218,6 milijuna kuna, namijenjeno je kapitalnim projektima. U iduće tri godine najviše se planira uložiti u razvoj i unapređenje osječke Tvrđe (95 milijuna kuna), u deponije i reciklažna dvorišta za zbrinjavanje komunalnog otpada (84,2 milijuna kuna), u izgradnju i obnovu prometnica 151,8 milijuna kuna te za energetsku obnovu škola i dječjih vrtića (38 milijuna kuna).