Vladinim prijedlogom izmjene Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima konačno su se stekli uvjeti da se ispravi nepravda prema približno 1.200 umirovljenica koje su otišle u mirovinu kao osiguranice II. stupa. Međutim, ostala je nelogičnost u mirovinskom sustavu koja dovodi u pitanje smisao drugog mirovinskog stupa
Izmjenama zakona omogućen je izbor povoljnije opcije prilikom odlaska u mirovinu svim građanima koji su u trenutku dobrovoljnog ulaska u II. stup 2002. godine imali između 40 i 50 godina. Radi se o oko 95 tisuća zaposlenih koji će i idućih godina steći uvjete za mirovinu.
Prijevremenu starosnu mirovinu iz oba obvezna stupa do sada su ostvarile uglavnom žene, koje su imale između 40 i 50 godina života kada su se 2002. opredijelile za II. stup. Muškarci će početi ostvarivati prijevremenu starosnu mirovinu iz oba stupa 2012. s navršenih 60 godina života, kada će žene početi ostvarivati starosnu mirovinu iz oba stupa.
Kako sada stoje stvari, svim osiguranicima koji će narednih desetak godina odlaziti u mirovinu isplatit će se prelazak u prvi stup jer dosadašnji rezultati mirovinske reforme pokazuju da su mirovine ostvarene iz oba obvezna stupa osjetno manje od mirovina koje bi se ostvarile samo u prvom stupu.
Glavni razlog za nesrazmjer u mirovinama proizlazi iz činjenice da se osiguranicima koji su uplaćivali dio mirovinskog osiguranja u II. stup, prilikom umirovljenja ne priznaje dodatak na mirovinu, koji su ostvarili korisnici mirovine samo iz sustava generacijske solidarnosti. Naime, od 1. travnja 2004. godine umirovljenicima iz I. stupa uključen je u mirovinu dodatak od 100 kuna + šest posto, a od 1. siječnja 2008. do 31. listopada 2010. postotak smanjenja prijevremene starosne mirovine umanjen je sa 0,34 posto na 0,15 posto po mjesecu ranijeg ostvarivanja mirovine.
Na niže mirovine osiguranika koji su se odlučili za II. stup utjecali su i slabi prinosi mirovinskih fondova. Zbog niskih uplata, kratkog razdoblja kapitalizacije i negativnih kretanja na tržištu kapitala, osobe koje su prošle godine otišle u prijevremenu starosnu mirovinu ostvarile su u prosjeku samo stotinjak kuna mirovine iz II. stupa.
Teško se oteti dojmu da je predloženim izmjenama zakona otklonjena nepravdu prema dijelu umirovljenika, ali je istovremeno ostala sustavna greška u mirovinskom sustavu, koja dovodi u pitanje smisao drugog mirovinskog stupa.
Tek kad se osiguranicima II. stupa prizna pravo na dodataka na mirovinu iz sustava generacijske solidarnosti, osiguranici će moći ostvariti očekivane koristi od II. mirovinskog stupa, a do tada ostaje im jedno bijeg u I. mirovinski stup.
