U siječnju je stopa nezaposlenosti u 27-članoj Uniji, mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO), iznosila je 7,3 posto, kao i u mjesecu ranije, prema revidiranom podatku, izračunao je europski statistički ured.

I u eurozoni je bila nepromijenjena, zadržavši se na 8,1 posto, koliko je prema revidiranom podatku iznosila u prosincu 2020.

Za oba područja Eurostat je smanjio prvotnu procjenu za prosinac za po 0,2 postotna boda.

U siječnju 2020. u Uniji je iznosila 6,6 posto, a u eurozoni 7,4 posto.

Ukupno je u EU u prvom ovogodišnjem mjesecu bez posla bilo 15,663 milijuna građana, od čega njih 13,282 milijuna u eurozoni. Njihov je broj uvećan u odnosu na prosinac 2020. za 29 tisuća u EU i za osam tisuća u eurozoni.

U usporedbi sa prvim prošlogodišnjim mjesecom broj nezaposlenih u EU porastao je za 1,465 milijuna a u eurozoni za 1,010 milijuna.

Španjolska drži čelo crne liste

Među zemljama članicama čijim je podacima raspolagao Eurostat daleko najvišu stopu nezaposlenosti i dalje bilježi Španjolska, od 16 posto.

Sve ostale zemlje prema raspoloživim podacima imale su stopu nezaposlenosti nižu od 10 posto, pri čemu je najvišu imala Litva, od 9,6 posto.

U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mjerena ILO-vom metodologijom u siječnju smanjena na 7,1 posto, s revidiranih 7,6 posto u mjesecu ranije, što znači da je kliznula ispod prosjeka EU-a. Prvotna procjena za prosinac pokazivala je stopu od 7,5 posto.

Bez posla je u Hrvatskoj prema Eurostatovim podacima bilo 126 tisuća građana, devet tisuća manje nego u prosincu. .

U siječnju 2020. stopa nezaposlenosti iznosila je u Hrvatskoj šest posto, uz 107 tisuća nezaposlenih, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Najnižu stopu nezaposlenosti prema raspoloživim podacima Eurostata imala je u siječnju Poljska, od 3,1 posto, a u stopu ju prati Češka, s 3,2 posto. Slijedi Nizozemska s 3,6 posto.

Europski statistički ured nije raspolagao podacima za Estoniju, Grčku, Italiju, Rumunjsku i Finsku.

Nepromijenjena nezaposlenost mladih

Stopa nezaposlenosti u dobnoj skupini do 25 godina na razini EU-a u siječnju se zadržala na 16,9 posto, koliko je prema revidiranom podatku iznosila i u prosincu prošle godine. Prva je procjena za prosinac pokazivala stopu nezaposlenosti od 17,8 posto.

U eurozoni je iznosila 17,1 posto, nakon revidiranih 17,2 posto u mjesecu ranije. Prva procjena pokazivala je da je u prosincu iznosila 18,5 posto.

Bez posla je u EU u siječnju bilo 2,929 milijuna mladih, od čega njih 2,356 milijuna u eurozoni. Njihov je broj u odnosu na prosinac u EU porastao za tri tisuće, dok je u eurozoni smanjen za 15 tisuća.

U odnosu na isti mjesec godine ranije uvećan je za 184 tisuće u EU, te za 89 tisuća u zoni primjene zajedničke europske valute.

Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao daleko najveću stopu mladih ponovo je bilježila Španjolska, od 39,9 posto. Slijede Portugal i Švedska s 24,6 odnosno 24,1 posto.

Najnižu je stopu nezaposlenosti među mladima u siječnju ponovno imala Njemačka, od 6,2 posto. Jednoznamenkastu stopu bilježile su još samo Nizozemska i Austrija, od 9,1 odnosno 9,7 posto.

U Hrvatskoj, koja nije obavezna dostavljati mjesečne podatke o nezaposlenosti mladih, stopa nezaposlenosti u toj dobnoj skupini iznosila je u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju 22,2 posto, prema revidiranom podatku. Prijašnja procjena pokazivala je stopu od 21,6 posto.

Bez posla je u Hrvatskoj u razdoblju od listopada do prosinca 2020. prema Eurostatovom izvješću bila 31 tisuća mladih, u skladu s prijašnjom procjenom, objavljenom početkom veljače.