Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe, u djelatnosti izdavanja knjiga, periodičnih publikacija i ostale izdavačke djelatnosti, u 2020. bilo je 666 poduzetnika s 4.187 zaposlenih, što je 0,1 posto više zaposlenih u odnosu na 2019. godinu, navode iz Fine.

Poduzetnici u izdavačkoj djelatnosti su u 2020. godini, prvoj godini pandemije covida-19, ostvarili ukupne prihode u iznosu od 2,2 milijarde kuna, što je u odnosu na 2019. smanjenje za 9,4 posto, dok su im ukupni rashodi pali za 8,5 posto, na 2,1 milijardu kuna.

Podaci Fine pokazuju da je u 2020. s dobiti poslovalo 395 poduzetnika u izdavačkoj djelatnosti, što je u odnosu na godinu ranije smanjenje za 13,2 posto, dok je broj gubitaša porastao za 42,6 posto, na 271.

U 2020. su poduzetnici u izdavačkoj djelatnosti ostvarili dobit razdoblja od 139,6 milijuna kuna, što je u odnosu na 2019. porast za 2,1 posto, dok je istodobno za čak 90,2 posto porastao gubitak razdoblja, koji je u 2020. iznosio 64,6 milijuna kuna.

Tako je konsolidirani financijski rezultat poduzetnika u izdavačkoj djelatnosti neto dobit u iznosu od 75 milijuna kuna, što je na godišnjoj razini smanjenje za 27 posto. 

Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima u izdavačkoj djelatnosti iznosila je 6.728 kuna u 2020. godini, što je 0,8 posto više u odnosu na 2019. te 12,7 posto više od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (5.971 kuna), podatci su Fine.

Uobičajeno, i u djelatnosti izdavanja knjiga, periodičnih publikacija i ostaloj izdavačkoj djelatnosti najviše je poduzetnika imalo sjedište u Gradu Zagrebu, u 2020. godini njih 411 ili 61,7 posto od ukupnog broja. Slijede Zagrebačka (43 ili 6,5 posto), Primorsko-goranska (42 ili 6,3 posto) i Splitsko-dalmatinska županija (40 ili 6 posto), dok je najmanje poduzetnika u toj djelatnosti bilo u Ličko-senjskoj županiji (jedan ili 0,2 posto). 

Unutar skupine djelatnosti izdavanja knjiga, periodičnih publikacija i ostale izdavačke djelatnosti, pet je razreda djelatnosti, a najviše je poduzetnika registrirano u djelatnosti izdavanja knjiga, ukupno 348, s 1.361 zaposlenim. 

Najmanje je poduzetnika bilo u djelatnosti izdavanja imenika i popisa korisničkih adresa, tek dva poduzetnika s troje zaposlenih.

Izdavači knjiga s najvećom dobiti, izdavači novina s gubitkom

Od pet razreda djelatnosti poduzetnici u tri razreda u 2020. su ostvarili pozitivan financijski rezultat, a najveću su konsolidiranu dobit ostvarili poduzetnici u razredu djelatnosti izdavanja knjiga i iznosila je 55,5 milijuna kuna.

Slijede poduzetnici u razredu djelatnosti izdavanje časopisa i periodičkih publikacija s neto dobiti od 35,7 milijuna kuna. U tom je razredu djelatnosti registrirano 147 poduzetnika, koji su imali 1.204 zaposlena. 

U razredu ostala izdavačka djelatnost bilo je registrirano 95 poduzetnika sa 629 zaposlenih, a oni su ostvarili konsolidiranu neto dobit od sedam milijuna kuna. 

Negativan financijski rezultat u 2020. iskazali su poduzetnici u dva razreda djelatnosti - izdavanje imenika i popisa korisničkih adresa gubitak od 211 tisuća kuna te izdavanje novina gubitak od 23,1 milijun kuna. U djelatnosti izdavanja novina u 2020. su bila registrirana 74 poduzetnika, a zapošljavali su 990 radnika. 

Hanza Media s najvećim ukupnim prihodom 

Po podacima Fine, u djelatnosti izdavanja knjiga, periodičnih publikacija i ostale izdavačke djelatnosti najveće ukupne prihode u 2020. ostvarilo je društvo Hanza Media, u iznosu od 297,8 milijuna kuna. Hanza Media je u 2020. imala 739 zaposlenih te je ostvarila dobit razdoblja u iznosu od 29,2 milijuna kuna.

Slijede Narodne novine s ostvarenih 263,2 milijuna kuna ukupnih prihoda. Ta je tvrtka 2020. imala 438 zaposlenih, a ostvarila je dobit od 1,6 milijuna kuna. 

Na listi top deset poduzetnika u djelatnosti izdavanja knjiga, periodičnih publikacija i ostale izdavačke djelatnosti po ukupnom prihodu na trećem je mjestu Školska knjiga, s prihodom od 244,6 milijuna kuna. Školska knjiga je 2020. ostvarila neto dobit od 15,8 milijuna kuna, a imala je 309 zaposlenih. 

Po ukupom prihodu slijede 24sata 157,1 milijun kuna i Večernji list 126 milijuna kuna, tvrtke koje su imale 165 odnosno 170 zaposlenih. Obje su te tvrtke 2020. godine, po podatcima Fine, poslovale s gubitkom - 24sata s gubitkom razdoblja od 13,2 milijuna kuna, a Večernji list 17,8 milijuna kuna. 

Ukupne prihode veće od sto milijuna kuna 2020. imala je još samo tvrtka Profil klett 118,2 milijuna kuna. Ta je tvrtka imala 118 zaposlenih, a u 2020. je zabilježila dobit od 12,3 milijuna kuna.

Od 2016. do 2020. smanjen broj zaposlenih i prihod, porasle plaće i investicije

Iz Fine u analizi poslovanja poduzetnika u skupini djelatnosti izdavanja knjiga, periodičnih publikacija i ostalim izdavačkim djelatnostima u razdoblju od 2016. do 2020. izdvajaju podatke da je u tom petogodišnjem razdoblju broj zaposlenih smanjen za 2,5 posto, ukupni prihodi su manji za 10,1 posto, dok su prosječne mjesečne neto plaće porasle za 6,6 posto, a značajno su porasle investicija u novu dugotrajnu imovinu, za 187,5 posto.

Izdvajaju i podatke analize poslovanja u dva razreda djelatnosti - izdavanje knjiga i izdavanje novina. 

Tako analiza poslovanja poduzetnika u djelatnosti izdavanja knjiga u petogodišnjem razdoblju pokazuje da su najveće ukupne prihode ostvarili u 2019. godini (876 milijuna kuna), a te su godine imali i najviše zaposlenih (1.422), dok su najveću neto dobit ostvarili 2018. godine (70,2 milijuna kuna). Broj poduzetnika je oscilirao, od najmanjeg 2016. godine (322), do najvećeg broja 2020. godine (348).

Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima u razredu djelatnosti izdavanja knjiga kretala se između najniže u 2016. godini (5.243 kune), do najviše u 2020. godini (6.463 kune).

Udio prihoda od subvencija u ukupnim prihodima, u djelatnosti izdavanja knjiga bio je najveći 2020. i iznosio je 1,5 posto (subvencije od 12,5 milijuna kuna), dok se udio u ostalim godinama kretao od 1 do 1,2 posto (od 7,9 do 8,4 milijuna kuna). 

Izdavači novina - prihodi iz godine u godinu padaju

Poduzetnici u razredu djelatnosti izdavanja novina u proteklih pet godina najveće su prihode ostvarili 2016. godine, u iznosu od 805 milijuna kuna, a od tada im neprestano padaju i 2020. su iznosili 499 milijuna kuna. 

Najveći je broj poduzetnika bio 2017. godine (91), dok je u 2020. njihov broj pao na 74. Najviše su zaposlenih izdavači novina imali 2016. godine, 1.449, nakon čega taj broj pada pa je tako najmanji 2020. godine - 990 zaposlenih.

Poduzetnici u djelatnosti izdavanja novina su u razdoblju od 2016. do 2019. ostvarivali dobit, koja je najveća bila 2017. godine kada je iznosila 15,4 milijuna kuna, a gubitak su zabilježili 2020. godine, kada je iznosio već spomenutih 23,1 milijun kuna, pokazuju podatci iz analize Fine.