Nezaposlenih je bilo 125,6 tisuće, što je na mjesečnoj razini pad od 3,7 posto, dok je u odnosu na ožujak 2021. njihov broj smanjen za 19,3 posto.

Stopa registrirane nezaposlenosti iznosila je u ožujku 7,5 posto, dok je u veljači i siječnju bila 7,8 posto.

Većina zaposlenih, odnosno njih 1,34 milijuna, bila je u ožujku zaposlena u pravim osobama, što je 0,7 posto više nego u prethodnom mjesecu i 1,2 posto više nego u ožujku prošle godine.

Zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u ožujku je bilo 189,4 tisuće, što je 0,9 posto više nego u veljači te 2,6 posto više nego u ožujku 2021. godine.

Zaposlenih osiguranika u poljoprivredi bilo je 18,7 tisuća, što je 0,2 posto više u odnosu na veljaču, ali i 1,8 posto manje u odnosu na lanjski ožujak.

Prema podacima DZS-a o broju zaposlenih u pravnim osobama, od 19 djelatnosti u ožujku ove godine u 16 je broj zaposlenih u odnosu na veljaču porastao, a po broju zaposlenih i dalje je na prvom mjestu prerađivačka industrija s 230 tisuća, što je na mjesečnoj razini rast od 1,1 posto, dok je na godišnjoj više za 0,7 posto.

U trgovini je u ožujku radilo 206,7 tisuća ljudi, što je 0,5 posto više nego u veljači i 1,2 posto više nego u ožujku lani.

Na trećem po broju zaposlenih je sektor obrazovanja sa 123,6 tisuća, što je 0,4 posto više nego u mjesecu prije i 2,4 posto više nego u ožujku 2021. godine.

Slijedi javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje, gdje je u ožujku radilo 109,8 tisuća osoba ili 0,5 posto više nego mjesec prije i 1,6 posto manje nego u ožujku lani.

U ožujku je u zdravstvu i socijalnoj skrbi bilo 105,6 tisuća zaposlenih, što je 0,1 posto više nego u veljači te 2,5 posto više nego u ožujku 2021. godine.

Građevinarstvo je u ožujku zapošljavalo 105,2 tisuće radnika ili 1,3 posto više nego u mjesecu prije te 1,2 posto više nego u ožujku lani.