U Hrvatskoj jedva 13 posto stambenih kredita ima fiksnu kamatu, a u Austriji ih je 58, u Njemačkoj 88, a u Francuskoj 94 posto. Oko 70 posto kredita stanovništvu ima promjenjivu a tek svaki deseti fiksnu.
Banke su tako višestruko zaštićene, i to valutnom klauzulom koju ima dvije trećine kredita, promjenjivom kamatom, ali i sve većim osiguranjem kredita, piše Jutarnji list.
Fiksne kamate za sve vrijeme trajanja kredita u Hrvatskoj nude jedino stambene štedionice. Hypo banka ima mogućnost ugovaranja 'stalne' rate za pet godina, no ona je nepovoljnija od redovne kamate i iznosi 7,5 posto za kupnju stana. Za građane su povoljne fiksne kamate Erstea. Za 30 mjeseci ona iznosi od 4,75 do 5,75 posto, a nakon tog roka bit će 6,75 posto. Na kredit od 100.000 eura za 30 mjeseci može se uštedjeti između 1750 i 3397 eura.
'Bankama je povoljnija promjenjiva kamata jer im je komotnije kamatni rizik prebaciti na građane. HNB je mogao uvesti obvezu da u ponudi imaju i jedne i druge kamate', naglasio je Drago Jakovčević sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
U HNB-u ističu da 'kamate banaka nisu u njihovoj nadležnosti'. Razlog je, ističe Damir Novotny, ekonomski analitičar i bivši član Savjeta HNB-a, što središnja banka nije preuzela ulogu regulatora tržišta. Fiksne kamate, kaže, ovise i o izvorima kredita.
U Hrvatskoj je polovica izvora iz štednje, a to znači da bi trebali imati i isti omjer fiksnih i promjenjivih kamata. No, banke u isplativost forsiranja promjenjive kamate kalkuliraju i druge rizike - mjere HNB-a, rizik zemlje kod inozemnih izvora ali i rizik naplate.
