Uključivanje Hrvatske i drugih sedam zemalja znači da će se roba naručena preko Zalanda dostavljati u te zemlje (u koje se sada ne dostavlja), web sučelje bit će lokalizirano, odnosno prevedeno i na hrvatski jezik, a domaći proizvođači moći će ponuditi svoje proizvode i brendove i to ne samo kupcima u Hrvatskoj.

Za kompaniju koja je najveći europski trgovac vjerojatno je malo tko u Hrvatskoj uopće čuo. Osnovani su tek 2008. godine, a imaju prihode koji se mjere u milijardama i dobit koja se mjeri u stotinama milijuna eura. Osnivači Robert Gentz i David Schneider 2008. iz svojeg berlinskog stana započeli su putem interneta prodavati japanke te su primijetili da je online tržište odjeće i obuće u Europi prilično zapušteno u odnosu na tržište u SAD-u, kojim je dominirao Amazonov Zappos.

>>>ZALANDO: Od prodaje japanki do godišnjeg prihoda od tri milijarde eura<<<

Ubrzo je Zalando kopirao američki model u Europi i uz izdašnu podršku ulagača stvorio jake logističke centre u Njemačkoj te postao europski Zappos. Samo u 2019., dakle prije koronakrize, imali su godišnje prihode od 6,5 milijardi eura, neto dobit od 165 milijuna eura, imovinu tešku četiri milijarde eura i više od 13.000 zaposlenih.

Može li Zalando pomrsiti račune domaćim trgovcima, kako onima koji imaju fizičke trgovine, tako i internetskim platformama, upitali smo Denisa Čupića, direktora trgovačkog centra Westgate.

'Njihova najava zasad je marketinška, ali ne vjerujem da će se njihovim dolaskom išta bitno promijeniti. Ako oni u Hrvatskoj osnuju svoju tvrtku preko koje će prodavati robu i doista imati operacije u Hrvatskoj, to je dobrodošla vijest, jer će trebati i lokalnu distribuciju, IT i podršku', kaže Čupić i upozorava:

'Ako pak budu slali robu iz Njemačke i obračunavali PDV u Njemačkoj, onda se to pretvara u priču u kojoj dobivamo nelojalnu konkurenciju u maloprodaji.'

Zalando je dobrodošao, ponavlja Čupić, ako prenese operacije u Hrvatsku jer je to onda poticajno za razvoj cijelog tržišta i konkurenciju.

'U Hrvatskoj mnogo trgovaca neće moći prodavati preko Zalanda jer već imaju franšize sa svim vodećim svjetskim i europskim brendovima. Bitno je samo da svaki online trgovac plaća PDV u Hrvatskoj i da razvija lokalni ekosustav - da unajmi skladište, da lokalizira distribuciju, možda čak iz Hrvatske distribuira u susjedne zemlje, to je već ozbiljan korak naprijed', zaključuje naš sugovornik.

Upitali smo centralu Zalanda kakvi su im točno planovi u Hrvatskoj, hoće li imati lokalne operacije i hoće li zapošljavati. Kažu nam da će lokalnim kupcima dati najširu moguću ponudu modnih proizvoda, a što se lokalnih, domaćih brendova tiče, oni će dobiti priliku nastupiti na zajedničkom tržištu i dobiti pristup do svih 38 milijuna Zalandovih klijenata, uz što će dobiti pomoć u internacionalizaciji i provedbi digitalnih strategija.

'Kao i na svim našim tržištima, izgradili smo snažan tim koji poznaje vaše tržište u našem berlinskom sjedištu i koji će nam pomoći skrojiti ponudu za Hrvatsku. Trenutačno se fokusiramo na lansiranje platforme u novim zemljama i proučavamo kako ćemo zadovoljiti potrebe klijenata kroz našu postojeću logističku mrežu', kažu nam.

Koronakriza je pozitivno djelovala na promet gotovo svih internetskih trgovina, a Zalando nije nikakva iznimka. Njihov poslovni plan za ovu godinu pokazuje da planiraju prihod koji će krajem godine iznositi između 13,6 i 14,1 milijardu eura, što je rast od 24 do 29 posto u odnosu na 2020. godinu.

U 2020. imali su promet od 10,7 milijardi eura, što je rast od nevjerojatnih 30,4 posto u odnosu na godinu ranije. Da im ambicija ne fali, otkriva i brojka da do 2025. planiraju poslovati s godišnjim prihodom od 30 milijardi eura dok im je dugoročniji cilj ovladati s više od 10 posto europskog modnog tržišta, čija se vrijednost procjenjuje na 450 milijardi eura godišnje.