Povjerenik Europske komisije za regionalnu politiku Johannes Hahn obišao je danas radove na projektu 'Sustav signalno-sigurnosnih uređaja na Zagreb Glavnom kolodvoru' u društvu potpredsjednika Vlade i ministra regionalnoga razvoja i EU fondova Branka Grčića te ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Siniše Hajdaš Dončića
Nakon obilaska Hahn je najavio da će s dvama ministrima razgovarati o tome kako što bolje iskoristiti strukturne fondove EU-a nakon ulaska Hrvatske u Uniju. Vrlo je važno dobro se pripremiti jer će nakon ulaska biti dostupno puno više sredstava nego sada, kaže Hahn.
'Upravo ovim projektom vidimo koliko je željeznica važna te da je njezin razvitak prioritet Vlade. Hrvatska je most između sjevera i juga. Ima dobre ceste, ali treba i dobre željeznice', rekao je Hahn.
Ministar Hajdaš Dončić kazao je kako je razvoj željeznice jedan od prioriteta Vlade. Uz dobru pripremu projekta postoji mogućnost da velik dio sredstava za obnovu željeznice povučemo iz fondova EU-a, dodao je.
Branko Grčić kazao je kako je obnova aparature na Glavnom kolodvoru početak niza projekata koji će biti realizirani u obnovi željezničkih pravaca, posebno europski važnih pravaca koji prolaze kroz Hrvatsku. Pritom je spomenuo da je u pripremi je obnova dionica Dugo Selo - Križevci te Dugo Selo - Novska - Okučani.
Sustav signalno-sigurnosnih uređaja na zagrebačkom Glavnom kolodvoru je projekt koji se u visini od 85 posto sufinancira bespovratnim sredstvima EU-ova Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA). Ukupna vrijednost projekta je 94,5 milijuna kuna
Signalno-sigurnosni uređaji na zagrebačkom Glavnom kolodvoru izrađeni su između 1936. i 1940. godine, tehnički su i tehnološki zastarjeli, a potrebna razina prometne sigurnosti postiže se smanjenjem brzine prolaska vlakova na 30 kilometara na sat.
Novi uređaji omogućit će bolju protočnost prometa vlakova u cijelom zagrebačkom čvorištu, od Borongaja preko Klare do Zapadnoga kolodvora, te će skratiti njihovo vrijeme manevriranja. To će pak smanjiti utjecaj uskog grla u daljinskom prijevozu na 10. paneuropskom koridoru.
Veliku korist od radova imat će i 50.000 putnika koji svakoga dana koriste željeznicu u Zagrebu jer će se skratiti vrijeme putovanja i poboljšati usluga u putničkom prijevozu. Očekuje se i pozitivan utjecaj na okoliš jer će se više putnika u prigradskom prijevozu šireg područja grada Zagreba moći putovati vlakom umjesto automobilima.
