Osijek je u proteklih nekoliko godina doživio pravu eksploziju proračunske potrošnje, pri čemu najveći rast bilježe ulaganja u kapitalne investicije. Pobjednici predstojećih lokalnih izbora morat će pokazati veliko umijeće da okončaju brojne projekte koje je pokrenula gradska uprava na čelu s Ivicom Vrkićem
Iz dinamike kretanja osječkog proračuna teško bi se moglo zaključiti da je riječ o središtu regije s velikim gospodarskim problemima. Iz godine u godinu osječki budžet živahno raste pa je u razdoblju od 2015. do 2020. udvostručena proračunska potrošnja. U eri gradonačelnika Ivice Vrkića, koji vodi grad od 2013. godine, pokrenuti su brojni razvojni projekti, što je promijenilo sliku grada na Dravi.
Po vrijednosti se ističu ulaganja u poduzetničku infrastrukturu, kulturnu baštinu, gospodarenje otpadom i javni prijevoz. Grad, čija je IT scena među vodećima u regiji, odužio se poduzetnicima gradnjom modernog IT parka s devet poslovnih zgrada, a trebao bi biti dovršen do ljeta ove godine.
vezane vijesti
U okviru revitalizacije kulturne baštine pokrenuti su brojni kapitalni projekti u staroj gradskoj jezgri, od kojih je najvredniji obnova osječke Tvrđe. U području prometne infrastrukture najviše se ulagalo u modernizaciju tramvajske pruge i biciklističkih staza.
Kapitalni projekti značajnim se dijelom financiraju iz fondova EU-a, a Osijek je, uz Rijeku, najuspješniji veliki hrvatski grad u povlačenju europskih sredstava. U ovoj godini planira se povući više od 103 milijuna kuna, a najizdašnija ulaganja idu za projekt sanacije odlagališta Sarvaš (38,4 milijuna kuna) te razvoj i unapređenje osječke Tvrđe (23 milijuna kuna).
Treba naglasiti da je u drugom mandatu zbog bolesti gradonačelnika donekle otežano donošenje odluka, što se odrazilo na sporiju dinamiku realizacije kapitalnih projekata.
Unatoč pandemiji koja je dovela do poteškoća u punjenju proračuna, trend rasta proračunskih prihoda nastavljen je i prošle godine. Doduše, pod utjecajem koronakrize gradski čelnici morali su provesti tri rebalansa, od kojih je najveći bio onaj u studenom, kada je proračun smanjen za 47 milijuna kuna.
No usprkos rezovima u pandemijskoj godini, gradski budžet nabujao je za gotovo 40 posto dostigavši 765 milijuna kuna. Iz Ureda Gradonačelnika pojašnjavaju kako je proračun ovako značajno rastao i zbog činjenice da je izmijenjena metodologija iskazivanja rashoda za zaposlene u osnovnim školama - proračunskim korisnicima jedinica lokalne samouprave. Nime, rashodi za plaće i drugi rashodi za zaposlene, koji su se do 2019. iskazivali u okviru nadležnoga Ministarstva, od 2020. iskazuju se u okviru nadležnih jedinica lokalne samouprave.
Preraspodjelom u skopu rebalansa osigurana su sredstva za pokrivanje gubitaka gradskih poduzeća pogođenih pandemijom, a uštede su provedene na kapitalnim projektima koji se financiraju sredstvima fondova Europske unije i dugoročnim kreditima.
Grad je završio 2020. godinu s viškom prihoda od 22,2 milijuna kuna. Ovaj višak najvećim dijelom je namjenski, odnosno za financiranje investicija u 2021. godini. U 2020. takođe prenesen ostvareni višak iz 2019. u iznosu od 24 milijuna kuna te je njime financiran dio rashoda 2020. godine. Proračunska pričuva iznosila je 250 tisuča kuna i u cijelosti je utrošena za pomoć područjima stradalim u potresu, odnosno gradovima Petrinji, Glini, Sisku i Elbasanu (Albanija).
Inače, u strukturi proračuna najviše novca odlazi na plaće zaposlenih (260 milijuna kuna), slijede kapitalne investicije (213 milijuna kuna), materijalni rashodi (59 milijuna kuna) i subvencije (57 milijuna kuna).
Ovogodišnji proračun planiran je u visini od 836 milijuna kuna, što je gotovo 10 posto više od prošlogodišnjeg rebalansiranog budžeta.
Više od četvrtine ovogodišnjeg proračuna, točnije 218,6 milijuna kuna, namijenjeno je kapitalnim projektima. U iduće tri godine najviše se planira uložiti u razvoj i unapređenje osječke Tvrđe (95 milijuna kuna), u deponije i reciklažna dvorišta za zbrinjavanje komunalnog otpada (84,2 milijuna kuna), u izgradnju i obnovu prometnica 151,8 milijuna kuna te za energetsku obnovu škola i dječjih vrtića (38 milijuna kuna).
Jedan od važnih projekta koji bi trebao započeti u ovoj godini obnova je bazenskog kompleksa Copacabana. U proračunu je za tu namjenu osigurano 15 milijuna kuna, a ukupna investicija procjenjuje se na 60 milijuna kuna.
U tijeku je i obnova pješačkog mosta preko Drave, a trebala bi biti dovršena 2022. godine. Ukupni troškovi iznose između 16 i 17 milijuna, a obnova se provodi u tri faze kako bi se izbjeglo to da most dulje vrijeme bude zatvoren. Za ovu godinu predviđena je druga faza radova u vrijednosti od sedam milijuna kuna, a radit će se na hodnoj površini.
U gradu ističu da sve planirane projekte planiraju provesti uz blag rast kreditne zaduženosti. Inače, koeficijent zaduženosti Osijeka, mjeren omjerom duga i jednogodišnjeg proračuna, iznosi 14 posto, a zakonom je utvrđena gornja granica od 20 posto.
U aktualnom proračunu predviđene su pojačane mjere pomoći poduzetnicima i građanima ugroženim posljedicama pandemije. U sklopu mjera pomoći poduzetnicima u 2021. ukinuti su porez na potrošnju i porez na korištenje javnih površina. Za ugrožene skupine u sklopu mjera socijalne zaštite predviđen je covid-dodatak za umirovljenike.
