Domaći proizvođači jabuka u velikim su problemima. Jedan od njih posvjedočio nam je kako je ovogodišnji urod jedva prodao i to prekupcu koji mu je u nekoliko navrata rušio cijenu. Uvoz jeftine robe narušava domaću proizvodnju, a poseban su problem šverceri koji djeluju u kartelima i ruše otkupnu cijenu, što male uzgajivače, koji si ne mogu priuštiti skupe hladnjače, tjera u očaj. S time na umu, pitali smo Ministarstvo poljoprivrede kontrolira li itko na terenu ponašanje prekupaca, kako misle pomoći uzgajivačima i što su protekle tri godine, u mandatu vlade Andreja Plenkovića, napravili kako bi pomogli domaću proizvodnju
'Na plantaži radimo sin, supruga i ja te se cijelu godinu mučimo da bi ovaj tjedan u moje dvorište došao švercer koji kaže da će mi dati kunu za kilogram jabuke i da mi više neće dati jer, kako on kaže, može sutra dobiti pun šleper iz Poljske za 90 lipa. On je jedan od pristojnijih, jer ima i onih koji otvoreno kažu da moje jabuke ne valjaju ništa, pa me vrijeđaju još nižim ponudama', pojadao nam se uzgajivač u ranije objavljenom tekstu.
Za ilustraciju moramo navesti da se vrsta jabuka koju uzgaja naš sugovornik i koju jedva proda za kunu po kilogramu u domaćim trgovinama prodaje za od pet do šest kuna.
vezane vijesti
U Ministarstvu poljoprivrede, koje odnedavno umjesto Tomislava Tolušića vodi Marija Vučković, šalju nam opširan odgovor u kojem otvoreno kažu kako su svjesni problema jabučara te kako su pokrenuli niz mjera da bi im pomogli. Uvodno kažu kako je njihova inicijativa rezultirala Zakonom o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom koji je stupio na snagu krajem 2017. i za čije je provođenje nadležna Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja koja mora provoditi nadzor.
Što se tiče voćarske proizvodnje, nastavljaju u Ministarstvu, nakon dvije godine obilježene mrazem u 2018. godini krenuli su veliki problemi: što s hiperprodukcijom jabuke, što s nedovoljnim kapacitetom rashladno-skladišnih prostora.
'Niske otkupne cijene jabuka u trenutku berbe, nedostatak radne snage te nedostatni kapaciteti za skladištenje uzrokovali su to da je velik broj jabuka ostao neubran te da je velik broj otpalih plodova na tlu ostao nezbrinut, što predstavlja potencijalni rizik u razvoju i širenju štetnih organizama. Među poteškoćama koje su proteklih godina najizraženije ističu se klimatski ekstremi i njihove posljedice na biljnu proizvodnju, pri čemu nepovoljni klimatski uvjeti prate i 2019. godinu. Stoga je Ministarstvo poljoprivrede osmislilo Program potpore proizvođačima jabuka, za koji su osigurana financijska sredstva u iznosu od 20 milijuna kuna. Cilj ove potpore provedba je aktivnosti koje doprinose sprječavanju širenja bolesti i nastanka dugoročnih šteta uslijed izvanrednih vremenskih okolnosti te održavanje površina pod trajnim nasadima u dobrom proizvodnom stanju', odgovaraju nam iz Ministarstva poljoprivrede.
Jedan od razloga slabog tržišnog uspjeha hrvatskih voćara i povrćara je i nedovoljna povezanost proizvođača. Manji proizvođači koji dominiraju proizvodnjom, kažu u Ministarstvu, sudjeluju u vrlo kratkim opskrbnim lancima, a krajnji doseg uglavnom su im lokalne tržnice. Kako nemaju dovoljno hladnjača niti su dovoljno organizirani, ne preostaje im ništa drugo nego da se izlože sezonskim oscilacijama cijena i volji trgovaca.
'U cilju stvaranja nužnih preduvjeta proizvođačima voća i povrća za ovladavanje vlastitim tržišnim položajem, potrebno je utvrditi ključna područja intervencije i mjere kojima će se to ostvariti. Zato je Ministarstvo poljoprivrede pripremilo Akcijski plan tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća za razdoblje od 2019. do 2023. godine', dodaju u Ministarstvu.
Akcijskim planom predviđeno je pet mjera za ključna područja intervencije: Izrada tipske projektne dokumentacije za hladnjače i distributivne centre; Izgradnja javne infrastrukture za skladištenje voća i povrća uz korištenje obnovljivih izvora energije; Edukacija i potpora proizvođačkim organizacijama u području upravljanja i financija; Digitalizacija skladišta/distributivnih centara i Uspostava nacionalnog sustava označavanja voća i povrća te stvaranje prepoznatljive oznake.
Uzimajući u obzir strukturu i ekonomsku veličinu poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj, može se zaključiti da je glavni problem održivog i uspješnog poslovanja naših poljoprivrednih gospodarstava u sektoru voća i povrća relativno niska razina tržišne orijentiranosti i konkurentnosti. Jedan od načina postizanja veće razine konkurentnosti na tržištu, u prvom redu primarnih proizvođača, svakako je udruživanje u proizvođačke organizacije.
'Udruživanje podrazumijeva dobrovoljno pristupanje udruženju proizvođača i stavljanje dijela ili svih resursa i potencijala pojedinih članova proizvođačke organizacije u svrhu ostvarivanja zajedničkih interesa i višestrukih koristi. Uspostava proizvođačkih organizacija uobičajena je praksa u zemljama Europske unije te se putem njih, u skladu sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom, isplaćuje većina potpora za sektor voća i povrća. Prve proizvođačke organizacije u Europskoj uniji osnovane su 90-ih godina prošlog stoljeća u sektoru voća i povrća kao odgovor na sve veću konkurenciju na europskom tržištu, a osobito povećanu potražnju', kažu nam.
Priznata proizvođačka organizacija kojoj je odobren poslovni plan može koristiti potporu za početak rada proizvođačke organizacije kroz Mjeru 9 iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske od 2014. do 2020. u najvišem iznosu od 750.000 kuna godišnje u petogodišnjem razdoblju.
Sa svrhom unapređenja poslovanja proizvođačkih organizacija u sektoru voća i povrća, Ministarstvo poljoprivrede pristupilo je i izradi Nacionalne strategije za održive operativne programe proizvođačkih organizacija u sektoru voća i povrća. Osim toga, razmišlja se o osnivanju operativnog fonda. Taj fond, koji će proizvođačke organizacije koristiti za financiranje operativnog programa, može biti financiran iz financijskog doprinosa članova (ili same proizvođačke organizacije), financijske pomoći Europske unije (iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi), ali i iz nacionalnih financijskih sredstava (državni proračun).
