Uz obveznu štednju u drugom stupu, kapitalizirani sustav mirovinske štednje nudi dobrovoljnu štednju u trećem mirovinskom stupu. Trenutno dobrovoljni mirovinski fondovi imaju 324 tisuće članova, a ušteđena imovina dosegnula je gotovo pet milijardi kuna.

Kao dodatna mogućnost štednje za starije dane dobrovoljna mirovinska štednja trenutno je jedini oblik dugoročnog ulaganja građana koji država financijski potiče. Ako se odlučite za neki od dobrovoljnih mirovinskih fondova, dobivate državni poticaj od 15 posto na ukupno uplaćeni doprinos do uloga od 5000 kuna godišnje. Tako na uplaćenih 416,66 kuna mjesečno možete ostvariti maksimalni poticaj u iznosu od 750 kuna godišnje.

Ulaganjem prikupljenih sredstava fond nastoji oploditi kapital i 'podebljati' vaš mirovinski račun. U razdoblju od osnivanja godišnji prinosi hrvatskih dobrovoljnih fondova kreću se od 3,3 do 6,6 posto, pri čemu većina fondova bilježi prinose iznad pet posto.

Kao i kod drugih oblika štednje, za postizanje najboljih rezultata bitno je početi štedjeti što ranije. Primjerice, ako uplaćujete 500 kuna mjesečno od 25. godine u narednih 40 godina, uz prinos od pet posto i državni poticaj, na kraju razdoblja raspolagat ćete ušteđevinom od 835 tisuća kuna, što vam samo iz III. stupa omogućuje doživotnu mirovinu od 4150 kuna.

Ako pak počnete štedjeti u 45. godini, da biste dostigli isti iznos štednje, trebate uplaćivati gotovo 2000 kuna mjesečno.

Ušteđevina iz mirovinske štednje na raspolaganju vam je nakon navršenih 50 godina života, a mirovinska društva nude različite kombinacije isplate.

Uz doživotne isplate, mogući su različiti modeli privremene starosne mirovine kod kojih se dogovara razdoblje u kojem će se mirovina isplaćivati, a koje ne može biti kraće od pet godina.

Postoji i mogućnost ugovaranja ubrzane privremene mirovine kod koje se u početnom razdoblju (do dvije godine) isplaćuje veći iznos, a kasnije manji iznos mirovine.

U sklopu mirovinske reforme predviđa se i uvođenje mogućnosti isplate najviše 30 posto ušteđenog iznosa, neovisno o vrijednosti imovine.

Postoji i mogućnost promjenljive mirovine, čiji iznos ovisi o uspješnosti poslovanja mirovinskog osiguravajućeg društva, odnosno kretanju vrijednosti sredstava tehničkih pričuva namijenjenih isplati mirovina.

Ovisno o mirovinskom programu, rentna štednja može biti nasljedna, a porezni tretman isti je kao kod životnog osiguranja. To znači da u razdoblju uplata možete koristiti poreznu olakšicu u visini doprinosa, uz uvjet da platite porez tijekom isplate mirovine.

Nakon ostvarivanja prava na mirovinu odbirete mirovinsko osiguravajuće društvo (MOD) s kojim zaključujete ugovor o isplati mirovine i prenosite svoj kapital iz mirovinskog fonda. Trenutno u Hrvatskoj djeluje samo jedno ovlašteno društvo za isplatu mirovina iz drugog i trećeg stupa u vlasništvu Triglav grupe.

U cilju povećanja mogućnosti izbora mirovinskom reformom predviđeno je širenje kruga subjekata koji mogu isplaćivati mirovine. Tako će ubuduće mirovine iz trećeg stupa moći isplaćivati i društva za životno osiguranje te mirovinska društva.

Kako bi dobrovoljna mirovinska štednja bila još privlačnija, predlaže se ograničavanje naknada koje naplaćuju mirovinska društva što upravljaju dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

Između ostaloga, predviđa se ukidanje ulazne naknade dok bi se naknada za izlaz iz fonda plaćala samo u slučaju kada član fonda prenosi svoj račun u drugi fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo, a ne i prilikom ostvarenja prava na mirovinu.