Na Konferenciji su uz kolege iz srednje, istočne i južne Europe sudjelovali i pomoćnici hrvatskog ministra mora, prometa i infrastrukture, Josip Bilaver i Mario Madunić.

Prvu Deklaraciju Łańcut I. potpisali su poljski, mađarski, litavski i slovački ministri prometa 2006. godine i tako osnovali inicijativu za koridor Via Carpathia, koji bi spojio Mediteran i Crno more s Baltičkim morem.

Inicijativi su se 2010. godine priključile Rumunjska, Bugarska i Grčka, dok su Deklaraciju Łańcut II. 2016. godine potpisali predstavnici Mađarske, Litve, Poljske, Rumunjske, Bugarske, Turske i Ukrajine te time nastavili rad na razvoju koridora i njegovom uključivanju u TEN-T mrežu.

Potpisivanjem Deklaracije Łańcut III. želi se podržati daljnji razvoj koridora Via Carpathia koji povezuje sjever i jug Europe, što bi trebalo rezultirati uvrštenjem novih pravaca na budući TEN-T koridor.

Financiranje projekata od strane EU-a za izgradnju infrastrukture na svakom TEN-T koridoru osigurano je putem Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), pri čemu su države članice dužne uskladiti svoju nacionalnu politiku infrastrukturnih investicija s prioritetima EU-a, dok ostali izvori financiranja uključuju europske strukturne i investicijske fondove te Europski fond za strateške investicije.   

Deklaracija sadrži prijedloge ruta koje čine ovaj koridor, uključujući i rutu Miskolc (HU) – Budimpešta (HU) – Zagreb (HR) – Rijeka (HR) koja se, kao dio već postojećeg Mediteranskog koridora, odnosi na Republiku Hrvatsku.

Važnost ove inicijative sastoji se i u nastojanju da se gradovi Zagreb i Rijeka uključe na koridor Baltik-Jadran te se u budućim pregovorima očekuje da ce u inicijativu i nacrt ruta ući i prijedlog koridora Vc od Budimpešte do luke Ploče.