U svom izlaganju guverner Rohatinski naglasio je da je 'u prvom kvartalu 2012. palo sve što ne bi trebalo padati'. Pala je industrijska proizvodnja, zaposlenost, građevinski sektor, smanjen je izvoz, a jedino raste inflacija.

Guverner ocjenjuje da će u 2012. BDP biti realno niži od prošlogodišnjeg za oko jedan posto, determiniran agregatnim smanjenjem domaće potrošnje za 0,8 posto te izvoza roba i usluga za 1,2 posto, uz stagnaciju investicija i uvoza.

Iznoseći svoju procjenu pada BDP-a, koja se poklapa s prognozom zagrebačkog Ekonomskog instituta, naglasio je da eventualne promjene trendova u drugom dijelu godine 'neće imati tu snagu da promijene predznak ključnih parametara u 2012.'

Deficit platne bilance porast će s jedan na dva posto BDP-a (sa 450 na oko 900 milijuna eura), čime će se odgovarajuće povećati i inozemni dug na razinu od oko 102 posto BDP-a, ali uz pretpostavku zadržavanja kreditnog rejtinga, ocjenjuje se da će inozemne obveze biti moguće refinancirati pod postojećim uvjetima.

Povedu li se najavljene mjere fiskalne politike, deficit konsolidarne opće države, uključujući HAC, smanjit će se sa 5,8 na oko pet posto BDP-a, dok će javni dug dostići 56 posto BDP-a.

Plasmani banaka porast će za oko pet posto, dok će se tekuća inflacija ubrzati sa prošlogodišnjih 2,1 na oko 3,5 posto u ovoj godini', kazao je Rohatinski.
Istaknuo je da iako su problemi s naplatom kredita značajno porasli, nema govora o nekom kreditnom slomu.

Prema njegovim riječima, suština problema nije, kao što neki misle, u nedovoljnoj ekspanzivnosti monetarne politike, već u nepovoljnim modalitetima formiranja ponude i potražnje za kreditima, odnosno u nedovoljno efikasnoj transformaciji inicijalno povećane likvidnosti u financijska sredstva koja će, smatra, pokrenuti proizvodnju i zapošljavanje.

Dok se ti suštinski problemi ne počnu ozbiljno rješavati, što podrazumijeva daljnju konsolidaciju i racionalizaciju javnog sektora, unapređenje sustava naplate potraživanja i zaštite vjerovnika, pojednostavljenje procesa ulaska i izlaska ekonomskih eniteta s tržišta, otklanjanje prepreka realizaciji investicijskih projekata, poticanje veće poduzetnosti privatnog sektora i dr., Rohatinski drži da će i dalje postojati ograničena protočnost te uska grla u financijskim tokovima, koja će usporavati cirkulaciju i otežavati efikasnu alokaciju novčanih sredstava prema proizvodnjama koje mogu dati najveće efekte za ukupnu ekonomiju.

Tu ne pomaže nikakvo bacanje novca iz helikoptera ili revolucionarne ideje o izravnom kreditiranju proizvodnih programa od strane središnje banke, već jedino dugo tražene reforme i iz njih proizašle strukturne promjene u modalitetima funkcioniranja ukupne ekonomije. Vlada je toga svjesna, a vjerujem i većina ekonomista koji cjelovitije sagledavaju stanje hrvatske ekonomije i ne robuju klišejima iz nekih drugih vremena i drugačijih situacija', zaključio je guverner Hrvatske narodne banke.

Na konferenciji u opatijskom hotelu Milenij danas će na temu 'Ekonomska kretanja u Republici Hrvatskoj' govoriti brojni ekonomisti te umjesto najavljenog ministra financija Slavka Linića, glavni državni rizničar Miljenko Fičor, dok će sutra konferencija biti nastavljena na temu 'Nebankovni financijski sektor', na kojoj se također očekuju brojni govornici, poput Josipa Glavaša, Petra Pierrea Mateka, Kristijana Buka, Stjepka Čička i drugih.