Robni izvoz Hrvatske u prvom je tromjesečju ove godine, iskazan u kunama, pao za 7,9 posto, a izražen u eurima smanjen je za 8,2 posto u odnosu prva tri mjeseca prošle godine, dok je uvoz istodobno u kunama pao za 2,4 posto, a u eurima za 2,7 posto, pokazuju danas objavljeni privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS)
Pokrivenost uvoza izvozom u prvom tromjesečju ove godine iznosi 54,6 posto prema 55,9 posto u istom prošlogodišnjem razdoblju.
U prva tri mjeseca ove godine iz Hrvatske je izvezeno robe u vrijednosti od 15,7 milijardi kuna, a uvoz je ostvaren u vijednosti 28,7 milijardi kuna.
Izraženo u eurima, hrvatski robni izvoz u prvom ovogodišnjem tromjesečju ukupno je iznosio 2,07 milijardi eura, a uvoz gotovo 3,8 milijardi eura.
Tako je na kraju ožujka ukupni manjak u vanjskotrgovinskoj razmjeni Hrvatske iznosio 13 milijardi kuna, odnosno 1,7 milijardi eura te je prema deficitu iz prvog tromjesečja prošle godine porastao za 5,1 posto u kunama, odnosno za 4,8 posto u eurima
Podaci DZS-a pokazuju i da je samo u ožujku iz Hrvatske na inozemna tržišta izvezeno roba za 761,2 milijuna eura, uz istodobni uvoz od 1,43 milijarde eura, što je rezultiralo mjesečnim deficitom od gotovo 669 milijuna eura.
Statistika pokazuje da je u prva tri mjeseca ove godine izvoz prerađivačke industrije, iskazan u eurima, u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje pao za 7,5 posto, na 1,8 milijardi eura.
Među pojedinim djelatnostima s većim udjelom u izvozu, izvoz rafiniranih naftnih proizvoda porastao je za čak 26 posto, na 264,8 milijuna eura, a znatno umjereniji rast, od 2,8 posto, bilježi se i kod izvoza strojeva i uređaja, na 160,6 milijuna eura.
Značajan rast izvoza u prvom tromjesečju ove godine bilježe i proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, za 23,4 posto, na 136 milijuna eura, kao i farmaceutska industrija, za 10,2 posto, na 123,2 milijuna eura.
Istodobno je izvoz električne opreme smanjen za 12,5 posto, na 150,4 milijuna eura, a vrlo visok pad, za čak 72,2 posto, na 62,3 milijuna eura, bilježi brodogradnja, koju statistika vodi pod proizvodnjom ostalih prijevoznih sredstava. Osjetno je, za 21,3 posto, na 132,7 milijuna eura, u prvom tromjesečju smanjen i izvoz prehrambene industrije.
Vrijednosno je u uvozu prerađivačke industrije u prva tri mjeseca prednjačio uvoz kemijske industrije, s 324,2 milijuna eura i uz međugodišnji pad za 1,4 posto. Uvoz proizvodnje strojeva i uređaja istovremeno je rastao za jedan posto, na 292,2 milijuna eura, dok je uvoz proizvodnje metala smanjen za 6,4 posto, na 221 milijun eura.
Podaci DZS-a za prvo ovogodišnje tromjesečje govore da je glavno izvozno tržište za hrvatske proizvode i dalje Europska unija, s udjelom od gotovo 61 posto u ukupnom izvozu. Uvoz iz EU pak čini 60,4 posto ukupnog uvoza.
Na tržišta EU Hrvatska je do kraja ožujka izvezla roba u vrijednosti 1,25 milijardi eura ili 4,6 posto manje nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz iz EU istovremeno smanjen za 7,3 posto, na 2,28 milijardi eura.
Pojedinačno, najveći izvoz Hrvatska je u tom razdoblju ostvarila na tržište Italije, u vrijednosti od 298,8 milijuna eura (pad za 14,7 posto), te na njemačko tržište, od 247,2 milijuna eura (rast za 2,5 posto).
Iz tih je zemalja u prva tri mjeseca ostvaren i najveći uvoz - iz Italije za 559 milijuna eura (17,4 posto manje), a Njemačke 489 milijuna eura (1,2 posto manje).
U zemlje Cefte, na koje otpada više od 18 posto ukupnog izvoza, Hrvatska je u prvom tromjesečju izvezla roba u vrijednosti 379,7 milijuna eura, što je za 16 posto manje nego u prva tri mjeseca lani, dok je uvoz iz tih zemalja, koji čini 5 posto ukupno uvoza, istodobno smanjen za 10,5 posto, na 204,5 milijuna eura.
