Više od polovice ispitanika, njih 55%, u restorane ide iznimno rijetko zbog poslovnih prilika, ali ih zato puno više ide u restorane zbog proslava ili obljetnica. Tim povodom 76% ispitanika barem jednom u pola godine posjećuje restoran, a u istom postotku barem jednom u šest mjeseci ispitanici idu na ručak ili večeru s prijateljima. Česti su i obiteljski odlasci u restorane bez posebne prigode – 32% ispitanika to radi najmanje jednom mjesečno.

Romantični izlasci s partnerom ili partnericom su rjeđi – 31% ispitanika se za takav odlazak u restoran odlučuje jednom mjesečno ili češće, no čak 34% ispitanika to čini jako rijetko. No, zato su rezultati vezani za ručak tijekom radnih dana značajno drugačiji. Čak 18% ispitanika posjećuje restorane ili kantine gotovo svaki dan s tim povodom, a jedna desetina ispitanika to napravi barem jednom tjedno.

U restoranima više troše muškarci nego žene

Pri odabiru restorana velika većina ispitanika sluša savjete prijatelja i kolega, dok se trećina njih posluži recenzijama na internetu, a 20% restorane bira prema aplikaciji za lokacije ili putem aplikacija za dostavu. Ipak, razlike u kriterijima prema kojima biraju restorane su vidljive po dobnim skupinama pa se tako mladi (18-29) češće oslanjaju na online recenzije, kao i žene i oni višeg obrazovnog statusa.

Online preporuke preferiraju Zagrepčani (39%) te ispitanici iz Istre, Primorja i Gorskog kotara (41%). Za odabir restorana preko aplikacija za naručivanje se odlučuju uglavnom mlađi ispitanici te oni iz Zagreba. Malo više od trećine ispitanika (36%) mjesečno u restoranu potroše između 200 i 500 kuna, a njih 47% potroši manje od toga. Postotak ispitanika koji potroše mjesečno više od 500 kuna je 14, a to su češće muškarci i to Dalmatinci, visokoobrazovani s višim primanjima.

„Rezultati istraživanja su jasno pokazali kako su briga o vlastitom zdravlju i financijska nesigurnost faktori koji svakodnevno utječu na donošenja odluka o vlastitoj potrošnji. Dramatičan i nagli pad potražnje i prihoda restorana značajno je utjecao na njihovu mogućnost poslovanja“, istaknuo je direktor kompanije Mastercard u Hrvatskoj i Rumunjskoj Cosmin Vladimirescu.

„Postaje vidljivo da i u ovom segmentu navike stečene u doba pandemije pokazuju naznake pretvaranja u trendove. Zato smo pokrenuli Mastercard Uplift, najveću hrvatsku platformu usmjerenu na razvoj poslovanja mikro, malih i srednjih poduzeća, ponajprije onih u turizmu, uključujući restorane. Na Uplift.hr poduzetnicima nudimo ono što im je potrebno za ublažavanje posljedica krize: inspiraciju, edukaciju, mentorstvo, promociju i pristup relevantnim informacijama.“

U restorane odlazimo znatno rjeđe nego prije pandemije

Čak 64% ispitanika ide u 2021. u restorane rjeđe nego prije pandemije, a dva najčešća razloga i to kod gotovo polovice ispitanika su što izbjegavaju mjesta na kojima se okuplja više ljudi te što su im osobne financije to ne dozvoljavaju. Jedna petina ispitanika izražava strah da se u restoranima ne poštuju epidemiološke mjere, dok dio ispitanika kaže i kako se broj poslovnih sastanaka u restoranima značajno smanjio.

Uzimajući u obzir dobnu skupinu, okupljanja u restoranima izbjegavaju najviše osobe starije od 50 godina, a žene češće od muškaraca zbog financijskih prilika ne idu u restorane. Financijski razlozi nešto su zastupljeniji kod Slavonaca (60%), dok su manjak poslovnih sastanaka u restoranima uglavnom naveli muškarci, više razine obrazovanja i s višim primanjima.

Kvalitetna hrana je ključna pri odabiru restorana za 90% ispitanika, dok je drugi kriterij lokacija restorana (58%). Pridržavanje epidemioloških mjera kao i izbor pića su također među bitnim kriterijima, dok svega 3% ispitanika kaže da im je važna cijena. Izbor pića je važniji od prosjeka mladima te onima s područja Like, Korduna i Banovine, dok je pridržavanje epidemioloških mjera kao kriterij manje važan sad nego u 2020. godini. Ipak, čak 25% Zagrepčana je reklo da im je upravo to među važnijim kriterijima pri odabiru restorana.