Kako je moguće da je u situaciji opće neizvjesnosti uzrokovane globalnom geopolitičkom napetošću, kao i posljedicama pandemije, Hrvatska suočena s fenomenom eksplozije fiskalnih računa? Podaci Porezne uprave Ministarstva financija govore kako je od 25. travnja do 1. svibnja ove godine u odnosu na isto razdoblje lani broj fiskalnih računa povećan za vrlo visokih 24 posto, dok su ukupni iznosi fiskalnih računa porasli 37 posto.

Pri tome je zanimljivo da je u djelatnosti pružanja smještaja i pripreme hrane u istom uspoređenom tjednu broj računa povećan enormnih 88 posto, dok su iznosi računa bili viši čak 167 posto. Znači li to da hrvatski građani i turisti najednom puno više troše nego što su trošili lani ili se radi o nečem drugom zbog čega ne treba pothranjivati neopravdani te potencijalno opasni optimizam?

Još lani, kad je započeo inflatorni trend, u analizama Jutarnjeg lista upozoravali smo kako brži rast ukupnog iznosa izdanih računa u odnosu na broj izdanih računa vjerojatno ukazuje na ubrzavanje rasta cijena, navodi dnevnik.

S obzirom na to da se čini da se ta prošlogodišnja teorija pokazala točnom, činjenica da je broj računa rastao 24 posto, a ukupni iznos potrošen na tim računima 37 posto, znači da je rastu fiskalnih računa vrlo značajni doprinos dala inflacija. Međutim, ukupni porast broja fiskalnih računa od 24 posto toliko je velik da sasvim sigurno svjedočimo i vrlo značajnom povećanju potrošnje.

Kako prava turistička sezona još nije krenula, rast broja fiskalnih računa najvjerojatnije se treba pripisati robusnom rastu domaće potražnje. Zbog čega se hrvatski građani odlučuju na razuzdanu potrošnju u neizvjesnom trenutku svjetske povijesti, teško je procijeniti bez detaljnijih statističkih uvida u to što su točno plaćali, ali se možda radi o pokušajima potrošnje prije početka mogućih dubljih problema. No, isto tako možda se jednostavno radi o nabujalom samopouzdanju potrošača, bez obzira na sve potencijalne sigurnosne i ekonomske ugroze, piše novinar Jutarnjeg lista Gojko Drljača.