Slijedeći svjetski trend, cijene goriva u Hrvatskoj konstantno rastu od kolovoza prošle godine pa je najprodavaniji eurosuper 95 dvije kune skuplji nego prije osam mjeseci. Hoće li se taj rast nastaviti i što se to događa na globalnom naftnom tržištu, upitali smo naftnog konzultanta Jasminka Umičevića i profesora na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Igora Dekanića

Pokopaše nas špekulanti

Umičević ističe da je cijena nafte na svjetskim tržištima nerazumno visoka, na čemu možemo zahvaliti špekulantima.

Koristeći situaciju u Libiji, iako ona sudjeluje samo s tri posto u ukupnoj svjetskoj proizvodnji, i nesigurnost u ostalim zemljama sjeverne Afrike i Bliskog istoka, oni su 'napumpali' cijene na najviše razine u zadnje tri godine.

'Visoke cijene nemaju uporište u odnosu proizvodnje i potražnje. Štoviše, tržišta ne gutaju dovoljne količine, zbog čega je Saudijska Arabija smanjila dnevnu proizvodnju za 800.000 barela, a OPEC za 1,2 milijuna barela. Realno, barel bi trebao biti 20 posto jeftiniji', kaže Umičević, dodajući da i ozbiljni zapadni analitičari upozoravaju da preskupa nafta usporava izlazak globalnog gospodarstva iz krize, pa čak i da postoji opasnost od povratka u recesiju.

Svoju ulogu u rušenju nerealnih cijena crnog zlata mogao bi imati i američki predsjednik Barack Obama, koji je prošli mjesec naložio da se provede istraga o tome jesu li cijene nafte i benzina povećane zbog ilegalnih manipulacija na američkom tržištu. Na udaru bi se mogle naći velike investicijske banke i fondovi koji se bave trgovanjem naftom.

Dolar dolje, nafta gore

'Pitanje je što će se dogoditi. Hoće li doći do usporavanja rasta cijena ili daljnje ekspanzije? Bojim se da si Obama u izbornoj godini ne može priuštiti sukob s velikim financijskim igračima', mišljenja je Umičević.

Upozorava i da veliku ulogu u formiranju cijene barela igra tečaj dolara. Nepisano je pravilo da cijena nafte raste kad dolar pada, a vrijednost američke valute je u zadnjih nekoliko mjeseci u silaznoj putanji.

'Gubitke na dolaru špekulanti pokrivaju trgujući naftom, gdje još dobro zarade', objašnjava Umičević.

Sve navedeno, smatra on, ide u prilog prognozi da će cijena nafte nastaviti rasti bez obzira što za to ne postoje opravdani ekonomski razlozi. Uz to, postoji realna opasnost da, nakon što su Amerikanci eliminirali Osamu bin Ladena, Al Kaida uzvrati terorističkim napadom na naftna postrojenja, naprimjer u Saudijskoj Arabiji, zbog čega bi vrijednost crnog zlata poletjela u nebo.

Dekanić predviđa blag pad

Zasad je smrt Bin Ladena umirujuće djelovala na tržište pa su cijene pale za dva do tri posto, što bi hrvatski vozači mogli osjetiti, ako se taj trend zadrži u narednih nekoliko dana, početkom idućeg tjedna.

Profesor Dekanić, za razliku od Umičevića, nešto je optimističniji, iako i on naglašava da je jako teško bilo što predviđati jer mnogo toga ovisi o geopolitičkim prilikama.

Ipak, uz uvjet da se slučaj Libije ne ponovi, primjerice u Saudijskoj Arabiji, i da prođemo bez terorističkih napada, Dekanić prognozira da će se cijena nafte zadržati na trenutnim razinama uz mogućnost blagog pada, odnosno da bi cijena benzina u Hrvatskoj do kraja godine trebala biti nešto manja od 10 kuna.

Nakon toga će, s oporavkom svjetskog gospodarstva i rastom potražnje, cijena nafte, predviđa Dekanić, porasti u narednih godinu, godinu i pol za 10 posto.