Komentirajući ovogodišnje turističke rekorde, ministar turizma Antun Kliman pohvalio se da će prihodi od turizma ove godine premašiti osam milijardi eura, a udjel turizma u BDP-u dosegnuti 20 posto. Rast prihoda od turizma svakako je pozitivna vijest, ali s povećanjem udjela turizma u BDP-u ne bi se baš trebali hvaliti
Ogroman udjel turizma u hrvatskom BDP-u ukazuje na visoki stupanj ovisnosti gospodarstva o ovoj djelatnosti, a istovremeno upućuje na nedovoljnu razvijenost ostalih sektora.
Prema podacima HNB-a lani je turizam donio 7,96 milijardi dosegnuvši 17 posto BDP-a. Kako taj prihod iz godine u godinu raste za očekivati je da bi se ove godine mogao popeti na 20 posto BDP-a.
SAD-u turizam donosi samo jedan posto BDP-a
Hrvatska više od svih ostalih članica Europske unije ovisi o turizmu, čak više od Malte, Cipra ili Grčke. U razvijenim zemljama turizam je u pravilu sporedna djelatnost i njegov utjecaj na BDP daleko je slabiji nego u Hrvatskoj. Tako, primjerice, u SAD-u devizni prihod od turizma iznosi svega jedan posto BDP-a, a u Europskoj uniji kreće se oko 2,3 posto.
Čak ni turističke sile ne ovise toliko o turističkim prihodima. Tako Francuskoj oni donose tek 1,9 posto BDP-a, Italiji 2,1 posto, a Španjolskoj 4,6 posto BDP-a.
Ipak, nema sumnje da turizam i njegovi devizni prihodi pridonose gospodarskom rastu i ekonomskoj stabilnosti. 'Jasno da je turizam najvažnija gospodarska grana jer osim deviznih prihoda donosi rast zaposlenosti, a pozitivno utječe i na druge sektore poput građevinarstva i prehrambene industrije', smatra ekonomski analitičar Zdeslav Šantić
Ističe da devizni prihodi od turizma garantiraju stabilnost cijelog financijskog sustava, budući da turističke devize pokrivaju veliki deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom.
Šantić pritom napominje da Hrvatska još ni izdaleka nije iskoristila svoje turističke potencijale. 'Nismo uspjeli značajnije produžiti turističku sezonu pa je taj sektor još uvijek niskoprofitabilan. Također, u turizmu nisu dovoljno uključeni domaći kapaciteti u prehrambenoj i drvnoj industriji', naglašava Šantić.
Najveća opasnost ovisnosti cjelokupnog gospodarstva o turizmu krije se u osjetljivosti ovog sektora na vanjske rizike na koje nije moguće utjecati, poput prirodnih nepogoda, ekoloških katastrofa i političkih nestabilnosti.
Nasreću, Hrvatska se nakon Domovinskog rata nije suočila s incidentima koji bi ugrozili turističku sezonu, ali s obzirom na rast političkih napetosti, povećava se i vjerojatnost neželjenih događaja.
Šantić napominje da su događaji iz međunarodnog okruženja posljednjih godina išli na ruku Hrvatskoj. Stoga se rekordni rezultati mogu dijelom pripisati i dobrim vanjskim okolnostima koje se lako mogu promijeniti.
