Udruga hrvatskih autobusnih prijevoznika (UHAP) priopćila je u utorak da ne podržava prosvjed autobusnih prijevoznika najavljen za srijedu, jer ga smatra nelegitimnim pritiskom na Ministarstvo i županije da provede javnu uslugu netransparentno, bez javnog natječaja i dodjele javne novce samo pojedinim privatnim poduzećima.
Čelnici SSSH i sindikata zaposlenih u javnom linijskom autobusnom prijevozu najavili su veliki prosvjed radnika u toj djelatnosti za srijedu, 18. svibnja, ispred Ministarstva mora, prometa i infrastrukture zbog opasnosti od prekida pružanja usluga.
Na konferenciji za novinare u ponedjeljak zatražili su hitnu primjenu Uredbe 1370/2007 EU, koja je propisala da županijski javni linijski prijevoz treba biti uspostavljen na teritoriju cijele Hrvatske najkasnije do 3. prosinca 2019., kako su to učinile i druge članice EU. Traže i da se ne krše pravni akti na nacionalnoj i europskoj razini i ugrožava 7.000 radnih mjesta.
Ususret najavljenom prosvjedu UHAP, koji okuplja, kako ističu, onaj dio domaćih autobusnih prijevoznika, članica HUP-a i HGK, kojima je u cilju unapređenje cjelokupne autobusne industrije na hrvatskom tržištu, digitalizacija te u konačnici liberalizacija sektora, ne podržava taj prosvjed.
"Smatramo ga nelegitimnim pritiskom na Ministarstvo i županije da provedu javnu uslugu netransparentno i bez javnog natječaja i dodjele javne novce samo pojedinim privatnim poduzećima", navode u svom današnjem priopćenju.
Iako smatraju da su primjena i uspostava javne usluge najbolji način za organizaciju prijevoza unutar županija, ističu da je nužno pridržavati se i EU Uredbe koja jasno naglašava primjenu javnog natječaja i ne-diskriminatornog pristupa.
"Ovo je prvi put u RH da se uvodi javno linijski prijevoz u obliku javne usluge te je od izuzetne važnosti da se sve provede na transparentan i ne diskriminatoran način te da se omogući svim gospodarskim subjektima u RH sudjelovanje u tom budućem poslu. O tome je čak i Ustavni sud RH donio svoj pravorijek kada je ukinuo stečena prava prijevoznicima koji su godinama držali tržište zatvorenim", kažu u svom priopćenju.
Naovde da je procijenjena vrijednost javne usluge na godišnjoj razini veća od 700 milijuna kuna, što na razdoblje od 10 godina iznosi gotovo milijardu eura. Upozoravaju da bi se sredstva, ukoliko se posluša prijedlog prosvjednika, dodijelila neposrednom pogodbom privatnim tvrtkama i to bez javnog natječaja.
Također ističu da je autobusnom sektoru nužna sveobuhvatna rekonstrukcija zakonodavnog okvira, što znači ne samo primjena europske uredbe koja regulira javnu uslugu, već i potpuna primjena svih europskih uredbi koje reguliraju područje prijevoza putnika.
Potpuno usklađivanje i primjena uredbi koje se djelomično primjenjuju, poput uredba 1073/2009 koja omogućava veću kvalitetu, sigurnost, dostupnost prijevoza i pozitivne efekte na razvoj RH i dobrobit za krajnjeg korisnika usluge. U konačnici samo potpuno otvaranje tržišta za slobodno poduzetništvo, lojalnu konkurenciju, osuvremenjivanje i tehnološka postignuća garantiraju bolju, kvalitetniju i povoljniju uslugu samim putnicima, kažu u UHAP-u.
Napominju da se od 2016. godine, unatoč primjenama EU regulativa, Hrvatskoj dogodilo da se tržište autobusnog prijevoza potpuno zatvorilo za daljnji razvoj, ukinuta je apsolutna mogućnost za uvođenje novih autobusnih linija na županijskom, međužupanijskom i međunarodnom tržištu, a industrija je počela zaostajati u digitalizaciji i tehnološkom razvoju.
U odnosu na različite modalitete prijevoza putnika, u usporedbi sa željezničkim, zrakoplovnim, priobalnim ili taksi prijevozom, prijevoz putnika autobusima je jedini sektor koji nije liberaliziran, a na njemu djeluju isključivo privatni poduzetnici bez utjecaja ili vlasništva države ili jedinica regionalne samouprave, ističu.
"Pandemija koja nas je zadesila 2020. godine, ukazala je na sve te nedostatke više nego ikad te su isplivali mnogobrojni problemi, krutosti zakona, nepravilnosti, pa čak i nelogičnosti u zakonima. Ministarstvo je dozvolilo postojećim autobusnim prijevoznicima da svojevoljno obustave prometovanje na linijama za koje su imali dozvole i to bez ikakvih posljedica. Isto je rezultiralo time da su prijevoznici masovno prestajali pružati uslugu prijevoza lokalnom stanovništvu, vozači su ostajali bez posla, a nitko drugi tko je bio zainteresiran da pokrije određenu liniju u svrhu pružanja usluge stanovništvu i to na komercijalnoj osnovi, bez subvencija, to mu nije bilo dozvoljeno. Ovo je bio svojevrsni korak prema jednostranoj liberalizaciji jer su pojedini prijevoznici uživali više prava nego svi ostali te na taj način zlorabili svoj tržišni položaj i vršili pritisak na Ministarstvo i županije", poručuju iz UHAP-a.
Navode i da na tržištu postoji 100-tinjak licenciranih kompanija koje se bave autobusnim prijevozom, a koji imaju dostatne kapacitete te stoga javni prijevoz nije i ne može biti ugrožen, jer postoje resursi koji će se angažirati na tim poslovima, samo što ti gospodarski subjekti nikad nisu imali priliku pristupiti tom dijelu tržišta, upravo zbog zatvorenosti i zastarjelosti zakonskih okvira.
Iz UHAP-a još kažu da su spremni prosvjedovati isključivo ako županije i Ministarstvo budu netransparentno, diskriminatorno i bez javnog natječaja trošili novce, a u tom slučaju će, prema potrebi, pristupiti pravnim koracima kako bi zaštitili javni interes građana i države.