Bivši radnici Jadrana smatraju da bi najkvalitetniji model privatizacije bio prodaja cjelovitog većinskog paketa dionica na javnom natječaju te da bi se tako osiguralo da tvrtku kupi najbolji kupac i strateški partner.

Kao jedan od najvažnijih razloga za hitnu privatizaciju, navode to što je usporedo s uzimanjem novih kredita Jadran prodao nekoliko manjih objekata vrijednih oko 12,5 milijuna kuna, kako bi se 'pokrilo' tekuće poslovanje. Drže da je s novim investicijskim ciklusom od 83 milijuna kuna, koji se po njihovu mišljenju ne provodi prema Strateškom planu razvoja tvrtke, već znatno povećan kreditni rizik tvrtke te da ona već u 2017. zbog prezaduženosti može izgubiti sposobnost podizanja novih kredita i nastavka započetih investicija.

Iz Udruge vjerovnika bivših radnika Jadrana traže od Uprave da što prije obavi sve predradnje, koje su uvjet za uvrštenje dionica na Zagrebačku burzu. Smatraju da bi se tako omogućilo da 850 radnika vjerovnika i malih dioničara nakon 20 godina namiri svojih 50 posto utvrđenih tražbina iz stečajnog postupka, ukupno 30 milijuna kuna

Bivši radnici Jadrana ističu da se pretpostavlja kako je ukupni dug prema 60-ak radnika razlučnih vjerovnika, protiv kojih Jadran gubi sudske sporove na svim instancama, 4 do 5 milijuna kuna, ali da je i sudski trošak tih sporova blizu toga iznosa. Navode da je Udruga ispunila obavezu i Upravi poslala dopis u kojemu podupire drugačije namirenje radnika s kojima je Jadran u sudskom sporu i koje ne mora biti jednako načinu na koji su namireni radnici vjerovnici prema uvjetima iz stečajnog plana. 2013. Udruga je, kažu, otvorena za daljnje razgovore s Upravom u vezi s rješavanjem tog pitanja nagodbom.

Iz udruge ocjenjuju da je dosadašnji rad Nadzornog Odbora i Uprave Jadrana, nakon izlaska iz stečaja u siječnju 2014., uglavnom voluntaristički, da su donesene ishitrene oduke o investicijama u hotele, izvan strateškog plana. Smatraju da je takvo poslovanje rezultiralo time da Jadran sada nema niti jedan hotel za cjelogodišnje poslovanje, iako je u tvrtku uloženo više od 100 milijuna kuna. Naveli su i da je voluntarističko postupanje onemogućilo privatizaciju, zbog mnogih neriješenih imovinsko-pravnih sporova koje, smatraju, Jadran nepotrebno i dugotrajno vodi. Stoga očekuju da Vlada i Ministarstvo državne imovine utječe na Nadzorni odbor i Upravu, kako bi se što prije i sudskim nagodbama riješili sudski sporovi sa 60-tak radnika razlučnih vjerovnika Jadrana, kao i ostali sudski sporovi koji onemogućavaju početak privatizacije.

Skupština hotelsko-turističkog poduzeća Jadran u kolovozu je zadužila Upravu da svih više od 49 milijuna dionica nominalne vrijednosti 10 kuna uvrsti u službeno tržište Zagrebačke burze. To je bio i zahtjev malih dioničara, budući da se prema stečajnom planu bivši i sadašnji radnici namiruju tako da im se 50 posto duga isplati u dionicama, a 50 posto isplaćeno im je u novcu. Iz Uprave su u kolovozu najavili da će odmah krenuti s izradom dokumentacije potrebne za uvrštavanje dionica na burzu te da očekuju uvrštenje nakon Nove godine