'Tim je ugovorima osigurano pola milijarde kuna novih ulaganja, a taj iznos može biti i veći ako se nađu nove količine nafte i plina', izjavio je nakon potpisivanja ugovora premijer Orešković, dodajući da će nafta biti prerađena u hrvatskim rafinerijama.

Premijer je istaknuo i kako je riječ o važnoj investiciji, jer dokazuje da je Hrvatska otvorena za ulaganja i da se stvara pozitivna investicijska klima.

'Ovo je potvrda da je energetski sektor strateški važan za razvoj Hrvatske', rekao je Orešković.

Ministar Panenić istaknuo je kako je riječ o vrijednim ugovorima, jer se radi o krajevima Hrvatske koji su uvijek tražili i željeli investicije.

Danas se može reći da će se u Slavoniji, praktično u svim županijama, provoditi istraživanja, rekao je Panenić, koji očekuje da će u tim poslovima svoj interes naći i lokalno gospodarstvo i tvrtke.

Ministar gospodarstva najavio je kako će vrlo brzo, u srpnju, biti raspisan novi natječaj za istraživanje na deset novih polja na kopnu. 'Ako je ovo bila pola milijarde kuna investicija, onda bi to moglo biti do milijardu kuna', kazao je.

Predsjednik uprave kanadske kompanije Vermilion Anthony Morano zahvalio se premijeru i hrvatskoj Vladi na podršci u realizaciji investicija.

Vermilion je počašćen što je ovime postao dio hrvatskog gospodarstva i što će imati priliku postati dugoročan investitor u Hrvatskoj, kazao je Morano, dodajući kako smatraju da istraživanje i eksploatacija ugljikovodika na kopnu ima veliki potencijal u koji će uložiti najnaprednije tehnologije.

Aldott: Ina je prepoznata kao pouzdan investitor i stari partner

Predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott istaknuo je da je Ina zadovoljna potpisivanjem ugovora jer su prepoznati kao pouzdan investitor i 'stari' partner.

Ovo otvara novi ciklus investicija u istraživanje novih polja u Hrvatskoj, što je bitno za kompaniju, ali i za cjelokupno gospodarstvo, rekao je Aldott.

Po njegovim riječima, kada je Ina 2011. ostala bez nekih istražnih koncesija mogućnosti su joj bile jako ograničene. Ipak, uspjeli smo na postojećim proizvodnim poljima preokrenuti trendove i povećati proizvodnju, čime smo pokazali da imamo i znanje i iskustvo te vjerujemo u uspjeh i u ovom projektu, rekao je Aldott.

Odgovarajući na novinarske upite ministar Panenić je potvrdio da se odustalo od istraživanja nafte i plina u Jadranu. Mogu potvrditi da istraživanje nafte u Jadranu nije prihvatljivo, rekao je Panenić.

Ima li Vlada pravo potpisivati ovakve ugovore u ovakvom političkom trenutku?

Na upit novinara ima li Vlada pravo, u trenutnoj političkoj situaciji, potpisivati ovakve ugovore, premijer je odgovorio kako u tome ne vidi problem. U interesu Hrvatske je da se povećaju investicije i ne vidim gdje je tu problem, rekao je Orešković.

U obraćanju novinarima istaknuo je i kako ova Vlada dobro radi i treba ostati, a kao jedan od primjera navodi i projekt LNG terminala na Krku. O tom se projektu priča već deset godina da bi, kako je istaknuo, njegova Vlada u četiri mjeseca definirala strategiju, stavila ga na sjednicu kako bi mogla početi realizacija tog projekta vrijednog sto milijuna eura.

Potvrdu dobrog rada Vlade Orešković vidi i u drugim projektima. Uz energetske projekte, izdvaja i projekt željezničke pruge Križevci - Dugo Selo, vrijedan 200 milijuna eura, te Pelješki most, investiciju vrijednu 430 milijuna eura za koju će, kako je najavio, za mjesec dana biti pokrenut natječaj.

'Projekti od strateškog značaja'

Inače, Vlada je na sjednici u srijedu dala suglasnosti na ugovore o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika na kopnu za šest istražnih prostora. Danas su potpisani ugovori s Inom za jedan istražni prostor (Drava 2) te s kanadskim Vermilion Energy za četiri istražna prostora (Drava 4 i Sava 8, 9 i 10), dok se potpisivanje ugovora s nigerijskom tvrtkom Oando Plc za jedan istražni prostor (Drava 3) očekuje idući tjedan.

Iz Ministarstva gospodarstva ističu kako je riječ o ugovorima odnosno projektima od strateškog značaja za Hrvatsku. Razdoblje istraživanja traje pet godina te, ukoliko se pronađe komercijalno otkriće, počinje razdoblje eksploatacije koje traje 25 godina. Samo u okviru aktivnosti istraživanja ugljikovodika na kopnu predviđaju se investicije od 88 milijuna eura, dok se mogući neto prihodi za državni proračun, ukoliko dođe do eksploatacije, ovisno o dokazanim rezervama nafte i plina, procjenjuju između 3,4 milijarde kuna i 6,8 milijardi kuna na godišnjoj razini, ističu iz Ministarstva.