Kroz tjedan dana Dom naroda BiH razmatrat će prijedlog zakona o zaštiti domaće proizvodnje, čije je donošenje još prije godinu dana inicirao poduzetnik i zastupnik Jerko Lijanović, piše Poslovni dnevnik.

Iako se zbog podijeljenih reakcija unutar same BiH, pa i otvorenog protivljenja federalne vlade, činilo da zakon neće ugledati svjetlo, prijedlog je ipak uspio proći prvu instanciju, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. To ga je tijelo prihvatilo u veljači, a ako se i Dom naroda pozitivno izjasni, a najnovije vijesti ukazuju na takav razvoj događaja, BiH bi ga mogla početi odmah primjenjivati i bez obzira na protivljenje koje dolazi iz EU.

Lijanović je svoju inicijativu uvođenja maksimalnih carina za 60-ak proizvoda, od mesa do vode, pravdao izostankom poticaja za proizvođače u BiH, koje oni inače ne dobivaju u mjeri u kojoj je to slučaj s ostalim članicama Cefte i EU. Carinama bi se prema njegovim kalkulacijama prikupilo oko 150 milijuna konvertibilnih maraka.

Iako su aktivnosti na donošenju zakona pri kraju, iz Hrvatske još nema javne reakcije na pokušaju samovoljnog ukidanja trgovinskog režima s BiH.

Interesno udruženje Hrvatski izvoznici, primjerice, čak ni od svojih članica nije zaprimilo upite, a više aktivnosti, prema riječima tajnice HIZ-a Kristine Gaco, može se očekivati tek nakon što u BiH zakon bude usvojen.

Situacija prema mišljenju Hrvatske gospodarske komore (HGK) nije ni najmanje bezazlena. 'Ako BiH donese zakon, bit će ugroženo 40 posto hrvatskog poljoprivredno prehrambenog izvoza u BiH', kaže Božica Marković, direktorica Sektora za prehrambenu industriju pri HGK, kojoj su upitni motivi uvođenja takve mjere samo za dvije zemlje, koje čak i nisu najveći izvoznici.

'Znatno veći udjel na tržištu BiH imaju članice EU, pa je pitanje zašto takvim mjera nema i prema njima', dodaje Marković, koja smatra da takvo postupanje BiH nije dugoročno dobro ni za tamošnje proizvođače, čiji izvoz u Hrvatsku raste snažnije nego obratno. U trgovini mlijeka, primjerice, BiH ostvaruje suficit.