Hrvatska, po uzoru na Mađarsku, treba ukinuti deviznu klauzulu želi li spriječiti da građani snose sav rizik od moguće devalvacije kune. Smatra to grupa ekonomista bliska opozicijskim strankama koja već sada ima napisanu inicijativu za promjenu Deviznog zakona s kojom su još prije dva mjeseca namjeravali ići u Sabor
Hrvatska uz deviznu klauzulu ima i najveće kamate u regiji, kojima guši i tvrtke i stanovništvo, kazao je za Večernji list jedan od autora dokumenta koji zasad žele ostati anonimni. Građane žele zaštititi od moguće devalvacije pretvaranjem deviznih kredita u kunske, kako onih u švicarskim francima, tako i eurskih.
Inicijativa je indirektnim kanalima došla i do komercijalnih banaka i do centralne banke, a sam guverner Željko Rohatinski smatra je populističkom. 'Načelno je točno da bi ukidanje valutne klauzule prebacilo rizike s korisnika kredita na banke. Kada ne bi bilo klauzule, promjena tečaja proizvela bi manji udar na ukupnu ekonomiju, no to je samo jedna strana problema', upozorava Rohatinski.
Kaže da je postojanje valutne klauzule povezano s pasivom banaka, depozitima i štednim ulozima koji su uglavnom u devizama. Micanje valutne klauzule s kredita ne bi bilo moguće bez micanja klauzule sa štednje u devizama.
'U situaciji kada imate dvije trećine štednje u devizama, a namjera je da krediti budu u kunama, stvorila bi se golema valutna neravnoteža koja bi dovela do toga da se izravno ruši stabilnost bankarskog sustava sa svakom promjenom tečaja', kaže guverner.
Dodaje da nije teško zamisliti kako bi štediše reagirale na mogućnost da se njihova devizna štednja pretvori u kunsku, povukli bi je iz banaka i iznijeli van. 'Inicijativa je isključivo jednostrana i ne uvažava činjenicu da smo visokoeuroizirana ekonomija', zaključuje guverner.
