EFRP se nada da će Vlada ozbiljno razmotriti njihove komentare i donijeti odluku kojom se osigurava pravna stabilnost OMF-ova "u financijskom okruženju koje je već ionako previše nepostojano".

U priopćenju EFRP-a, koje je proslijedilo hrvatsko Udruženje društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, ističe se da bi, iako se prvi mirovinski stup financira na temelju generacijske solidarnosti, prelazak iz OMF-ova značio dodatnu injekciju gotovine kroz prijenose iz fondova iz drugog stup. To bi, smatraju, "mogao biti kratkoročni cilj koji Vlada želi ostvariti, ali koji bi bio štetan za cjelokupan mirovinski sustav".

EFRP podsjeća da je cilj mirovinske reforme bio diverzifikacija prihoda od mirovine kroz tri mirovinska stupa, uz jačanje uloge pojedinaca i privatne industrije. "Ponovno otvaranje obveznog drugog mirovinskog stupa vjerojatno bi eliminiralo korisne učinke reforme, nanoseći štetu hrvatskom tržištu kapitala i gospodarstvu".

Investicijske strategije OMF-ova temelje se na konceptu primanja redovnog priljeva dohotka tijekom 30 do 40 godina bez isplata prije umirovljenja, što im omogućava da odaberu dugoročnu investicijsku strategiju ne uzimajući u obzir obaveze za likvidnost u bliskoj budućnosti.

"Kada bi obvezni fondovi sada bili prisiljeni da prenesu gotovinu u državni mirovinski sustav generacijske solidarnosti, imovina bi se morala prodati po nepovoljnim cijenama ili bi se morali platiti penali zato što je se prodaje prije dospijeća. Nadalje, na današnjim financijskim tržištima takav bi pritisak prodaje čak mogao povući hrvatska financijska tržišta u sve brži pad. Iako se čini privlačna zbog rješavanja kratkoročnog proračunskog manjka, ova bi mjera osiromašila Hrvate", ističu iz EFRP-a.

U tom slučaju smatraju da bi se, dugoročno gledano, trebali povećati porezi kako bi se isplatile državne mirovine. "U društvu koje stari, takva bi politika rezultirala smanjenom potrošnjom, manjim brojem radnih mjesta i smanjenim rastom. Smanjivanje državnih mirovina vjerojatno ne bi bila politički prihvatljiva alternativa", ocjenjuju iz EFRP-a.

Dodaju da je reforma 2002. rezultirala relativno malenim brojem Hrvata koji su blizu umirovljenja i koji će, nakon prebacivanja na obvezni drugi stup, primati nižu mirovinu od onih koji su ostali u starom sustavu.

No, ističu i kako je to "posljedica zakonske promjene nakon reforme 2007. državnog mirovinskog sustava kojom su se državne mirovine povećale za 4 do 27 posto, a mirovine iz drugoga stupa nisu dobile to povećanje".

"Stoga se čini razumnim da se državni sustav generacijske solidarnosti ponovno otvori samo za one koji su u specifičnim uvjetima da ostvare veću mirovinu u okviru državne mirovine koja se temelji na generacijskoj solidarnosti. Alternativa bi mogla biti da se isto povećanje mirovinskih prava odobri svima koji su odabrali prelazak na obvezni drugi mirovinski stup", navode iz EFRP-a.

To udruženje okuplja mirovinske fondove iz 16 država članica EU-a i iz 5 država nečlanica te ima ukupno 29 europskih udruženja članova, među kojima je i hrvatsko udruženje.