'Sigurno je da stambena štednja dugoročno neće opstati ako ne bude državnih poticaja', naglasio je Zdravko Anđel, predsjednik Uprave Wüstenrot stambene štedionice, iznoseći ključne argumente protiv prijedloga ministra Linića, a u prilog zadržavanju državnih poticaja.

Ponajprije, opovrgnuo je ocjenu Ministarstva financija da stambene štedionice ne obavljaju svoju osnovnu funkciju tj. 'da ne kreditiraju građane'. Nakon faze prikupljanja depozita do 2006. Wüstenrot je isplatio kredita u vrijednosti od 1,75 milijardi kuna, a udio kredita u depozitima iznosi 90 posto. U tome je Wüstenrot znatno iznad prosjeka svih štedionica, kod kojih je udio u kreditima 54 posto.

Samo u 2013. Wüstenrot je isplatio 170 milijuna kuna kredita i trenutno drži osam posto ukupno isplaćenih stambenih kredita u 2013. godini.

Kao drugi ključni argument naglasio je prednosti kreditiranja putem stambenih štedionica u odnosu na kreditiranje putem banaka. Za razliku od banaka koje u pravilu odobravaju kredite s varijabilnim kamatnim stopama, štedionice odobravaju kredite isključio s fiksnim kamatnim stopama, koje su niže od bankarskih. Kod Wüstenrota kamatne stope se kreću od 2,99 do 5,50 posto ovisno o tome koliko dugo su klijenti proveli u fazi štednje. Rezultat takve kreditne politike je da je udio loših kredita kod Wüstenrota 1,04 posto, a kod banaka 7,07 posto.

Član Uprave Wüstenrot stambene štedionice Ivan Ostojić rekao je da prijedlog Zakona predstavlja apsurdno nerazumijevanje sustava stambene štednje od strane Ministarstva financija. Ocjenjujući da prijedlog Zakona ne ostavlja stambenim štedionicama nikakav izlaz za nastavak poslovanja, Ostojić je naglasio da se na taj način stranim investitorima jasno poručuje: 'U Hrvatskoj se mijenja zakonodavni okvir tako da ti onemogućuje da bilo što od uloženog vratiš. Dakle, pravna sigurnost nije takva da se isplati ulagati.'

Podsjetio je na sve korisne efekte stambene štednje koje je pokazala studija Instituta za javne financije, zaključujući da će proračun izgubiti tri puta više poreznih prihoda nego što je trošak državnih poticaja.

Naglasio je da sustav stambene štednje u Hrvatskoj funkcionira na isti način kao i u Austriji, Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj te da nikada nigdje poticaji nisu ukinuti.

U Wüsternotu procjenjuju da će odluka o ukidanju poticaja dovesti do smanjenja BDP-a za 0,17 posto, povećanja nezaposlenosti u građevinskom sektoru za 3,5 do četiri tisuće radnika, pada prometa nekretninama te u konačnici do nestajanja stambenih štedionica s tržišta.