Zakonskim se izmjenama predviđa omogućiti poslodavcima da svojim radnicima, odnosno osobama koje ostvaruju primitke od nesamostalnog rada, odobravaju kredite po povoljnijim kamatnim stopama, a da se isto ne smatra oporezivim primitkom primatelja kredita.

Zakonom se stoga predlaže smanjenje donje granice kamate za 1 postotni bod, odnosno s 4 posto na 3 posto.

Tehnički se pojednostavljuje način vođenja evidencije o isplaćenim dividendama i udjelima u dobiti, i to na način da se briše zakonska odredba o obvezi isplate na bankovni žiro račun.

Uvela bi se, naime, odredba po kojoj su isplatitelji dividendi i udjela u dobiti obvezni voditi evidenciju i Poreznoj upravi dostavljati izvješće o isplaćenim dividendama i udjelima o dobiti po pojedinom dioničaru, odnosno članu trgovačkog društva.

U Banskim dvorima kao osnovne prednosti zakonskih izmjena ističu veći poticaj poslodavcima da, u vremenima visokih kamata i nemogućnosti vraćanja kredita, svojim radnicima omoguće da novac za kupnju stana ili drugih životnih potrepština osiguraju po povoljnijim uvjetima.

Procjenjuju da će za provedbu Zakona biti potrebno iz proračunskih prihoda godišnje izdvojiti oko 20 milijuna kuna, uzimajući u obzir procjenu da prosječno 5 posto radnika koristi takve kredite.