Ukupni krediti stanovništvu na kraju siječnja iznosili su 133,6 milijardi kuna, što je nominalno sedam posto više nego u siječnju prošle godine, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke. Pozitivne godišnje stope rasta traju neprekidno od rujna 2017. potvrđujući oporavak kreditne aktivnosti, primjećuju analitičari Raiffeisen banke (RBA).
U odnosu na prosinac, ukupni krediti stanovništvu porasli su za 0,4 posto. Promatra li se valutna struktura, udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništva porastao je u siječnju na 54,6 posto što upućuje na povećanu sklonost zaduživanja u lokalnoj valuti u uvjetima niskih kamatnih stopa na domaćem tržištu.
Kunski krediti stanovništvu krajem siječnja iznosili su 72,9 milijardi kuna te je trend pozitivnih godišnjih stopa nastavljen po stopi od 12,1 posto. U odnosu na prethodni mjesec, rast je iznosio 0,9 posto. Ukupni devizni krediti stanovništvu i krediti uz valutnu klauzulu sektora stanovništva krajem siječnja iznosili su 60,7 milijardi kuna te su uz blagi pad na mjesečnoj razini (-0,2 posto) na godišnjoj razini ubrzali za 1,4 posto.
vezane vijesti
Prema vrstama kredita odobrenih stanovništvu, najznačajniji udio (43,1 posto) odnosi se na stambene kredite koji su krajem siječnja iznosili 57,6 milijardi kuna, uz mjesečni rast od 0,3 odnosno 6,3 posto na godišnjoj razini. I unutar te kategorije kredita stanovništvu vidljiv je trend promjene valutne strukture. Naime, udio kunskih kredita u ukupnim stambenim kreditima stanovništvu koji su na kraju siječnja iznosili 17,6 milijardi kuna porastao je s 29,3 posto u siječnju prošle, na 30,6 posto.
Krediti uz valutnu komponentu su također porasli te su krajem siječnja bili na razini 40 milijardi kuna (rast od 0,1 posto mjesečno te 4,4 posto godišnje).
Druga najznačajnija vrsta kredita stanovništvu, gotovinski nenamjenski kredit s udjelom od 39,8 posto, nastavljaju s dvoznamenkastim godišnjim stopama rasta, iako nešto sporijim dinamikom. Uz godišnju stopu rasta od 10,8 posto, krajem siječnja iznosili su 53,2 milijarde kuna.
Analitičari RBA-a smatraju da su kretanja u siječnju bila rezultat povoljnih uvjeta na tržištu rada (rast plaća i zaposlenosti) u okruženju niskih troškova financiranja uz visoke razine potrošačkog optimizma u mjesecima iza nas.
Dodaju da u mjesecima ispred nas banke neće poduzimati mjere prisilne naplate duga (ovrhe, aktiviranje instrumenata osiguranja) te će razmatrati i odobravati zahtjeve za odgodom plaćanja kredita za građane i poduzetnike čiji je bonitet ozbiljno narušen uslijed posljedica epidemije koronavirusa.
