Europsko tržište nekretnina je pregrijano i cijene klize na niže. U centru Londona cijena kvadrata j ejoš uvijek iznad 16.000 eura, ali je zato u Berlinu četiri puta niža. Zagreb je u ovom trenutku jeftiniji od Praga, Varšave i ostalih srednjoeuropskih gradova, ali zaključak stručnjaka je da će cijene i dalje padati. Uloga stanogradnje u BDP-u država Europe bit će sve slabiji, mada je već sada pao na manje od osam posto.

Irska i Španjolska koje su imale boom poput Hrvatske od 2003. pa do krize sada se bore s padom cijena i velikim udjelom loših kredita i neprodanih stanova. S obzrom na to da se radi o europskom trendu stručnjaci ne preporučuju ulaganje u stanove i poslovne prostore, ako se želi zaraditi, jer vam prijeti opasnost da na kraju izgubite.

Potpuno je drugačija priča sa zlatom i naftom. Iako nema rasta potražnje za nakitom i investicijskim zlatom u idućih nekoliko godina znatno će rasti kupnja na veliko. Riznice će puniti uglavnom Kina i Indija, a procjenjuje se da će Kina kupiti oko 2.000 tona zlata u nekoliko godina. To će podići cijenu zlata. Zato ne bi trebalo prodavati nakit u bescjenje, jer će uskoro imati posebno značenje.

Naime, ugledni svjetski analitičar za ulaganje na tržištu roba, Eugen Weinberg iz Commerzbank, tvrdi da zlato ponovno preuzima ulogu valute i da se ono više uopće ne smije promatrati kao plemenita kovina. 'Euro, dolar i jen su kao ružne sestre s kojima želite na spoj samo ako ste jako pijani ili očajni', kazao je gostujući na konferenciji financijske industrije u Rovinju, a zatim istaknuo da je to razlog zašto tržišta u razvoju žele imati zlato u riznicama. Kina će kupovati zlato sve dok ne dosegne pet posto svojih rezervi, a manje će ulagati u obveznice i valute prezaduženih država.

A zašto se ne cijene nekad najveće valute? Pa analitičari to objašnjavaju jednostavno! Euro nije najsigurniji zbog toga što se zemlje eurozone međusobno svađaju i ne razumiju. Na primjer, Europska središnja banka Njemačkoj duguje 700 milijardi eura, a malo je vjerojatno da se to može vratiti u dvije godine. Japan je ušao u stagnaciju i ne vidi se da će gospodarstvo Zemlje Izlazećeg Sunca uskoro procvjetati, a u vrijeme stagnacije BDP-a povećao je dug za četiri puta pa sada ima dvostruko veći dug od BDP-a.

O američkom dugu koji se broji u tisućama milijardi se više ne treba ni govoriti pa zaista ispada da ćemo se morati vratiti zlatu kao valuti. Primijenjeno na ekonomiju malih razmjera, možda će nam komad nakita uskoro moći poslužiti kao izvor novca.

A novca će nam sve više trebati za režije i prijevoz, jer nafta neće postajati jeftinija. Naime, Weinberg je u Rovinju upozorio na pozadinu rasta cijene nafte. Proizvodnja barela energenta stoji svega 1,5 dolar pa na cijenu zapravo ne utječu troškovi industrije, već,kako Weinberg kaže, troškovi socijalnih davanja u zemljama koje su najbogatije naftom.

Smirivanje arapskog proljeća koštalo je kroz povećanje mirovina i plaća građana, a kako se i do 90 posto novca u proračune slije iz naplate poreza na naftu i povezanih područja onda nije čudno da se cijena goriva neće značajno spustiti. Pad cijene nafte značio bi rezanje stečenih prava za građane arapskih zemalja, a to ne bi dobro prošlo!

I uz pad vrijednosti na dioničkom tržištu raspravlja se o dionicama i investicijskim fondovima kao prilici za dugoročna ulaganja, jer se na nekim tržištima, kao Hrvatskom, sada mogu jeftino kupiti dionice tvrtki s potencijalom.

Zapravo prema analizama se pokazuje da je najprimitivnije držati novac na računu ili 'ne daj bože' u čarapi, a upravo to radi većina! Naime, dvije trećine hrvatske financijske imovine leži u bankama, a 20 posto u obveznim mirovinskim fondovima, a svega šest posto ima u investicijskim fondovima, a daleko manje u dionicama pojedinačnih ulagača.