Zlato je premašilo svoju najvišu dosad zabilježenu nominalnu cijenu od 850 američkih dolara za uncu iz 1980., dosegavši iznos od čak 1.034 dolara 17. ožujka ove godine. Otad se cijena značajno korigirala, ali dugoročno gledano, to je bila zakašnjela i tehnički nužna korekcija u okruženju dugoročno rastućeg tržišta, smatraju analitičari Erste banke.

Rekordna nominalna cijena zlata iz 1980. korigirana za inflaciju iznosi 2.300 dolara i znatno je viša od sadašnje cijene, koja se kreće oko 920 dolara. Aktualna zlatna groznica temelji se na nizu čimbenika. Jedan od najvažnijih je pad povjerenja u američko gospodarstvo. Kronično slab dolar, kreditna kriza potekla iz Amerike te zabrinutost u svezi sa snažnim rastom inflacije te eksplozivan rast ponude novca potakli su osjećaj nesigurnosti kod investitora te njihovo usmjeravanje milijardi sredstava u plemenite metale.

'Osim toga, veliko povećanje potražnje za nakitom u Indiji i Bliskom istoku, pad količina koje prodaju središnje banke te nastavak smanjenja rudarske proizvodnje, da navedemo samo neke razloge, odgovorni su za rastuće cijene na tržištu zlata', kaže Ronald-Peter Stöferle, analitičar međunarodnog tržišta kapitala u Erste banci.

JAZ IZMEĐU PONUDE I POTRAŽNJE

Ukupna godišnja potražnja za zlatom otprilike je 3.600 tona, ali svake godine u rudnicima se iskopa oko 2.450 tona. Manjak se kompenzira prodajom središnjih banaka i recikliranjem (tzv. scrap gold). Iako su neke središnje banke u drugoj polovici 2007. prodavale svoje rezerve po visokoj cijeni, povećanu potražnju pojeo je stalni pad rudarske proizvodnje i manja ponuda recikliranog zlata.

Potražnja je u cijelosti porasla u odnosu na prethodnu godinu, što znači da se jaz između ponude i potražnje proširio u 2007. Na strani potražnje, spekulativna potražnja jako je porasla tijekom prošle godine: 'Iako bi se velika potražnja za nakitom, kao i industrijska potražnja, mogla donekle smiriti tijekom 2008., središnje banke u Rusiji, Kini i arapskoj regiji željet će smanjiti svoju ovisnost o dolaru. Ako se samo mali postotak (naftnih) dolara usmjeri u ulaganje u zlato, to će dovesti do još jednog skoka cijena. Godina 2007. bila je i prva u kojoj su fizičke osobe posjedovale ukupno više zlata od središnjih banaka. Sve u svemu, očekuje se daljnji rast cijena zlata', dodaje Stöferle.

DUGOROČNO RASTUĆE TRŽIŠTE

Analitičari Erste banke smatraju da postoji vrlo dobra perspektiva za dugoročni rast cijena zlata, a jedini faktor koji bi mogao poremetiti taj trend je eventualni znatni rast kamatnih stopa. Stoga oni savjetuju kupnju zlata čim prođe kratkoročni silazni trend. Trenutačnu konsolidaciju smatraju dobrom prilikom za kupovinu te predviđaju više cijene zlata u srednjem i dugoročnom razdoblju.

'Zloglasni prag od 1.000 američkih dolara za uncu zlata trebao bi ponovno biti premašen 2008., a pozitivne sezonske promjene trebale bi osigurati dodatnu potporu cijeni iz trećeg i četvrtog kvartala. Vjerujemo da će ulagači u zlato imati mogućnost iskoristiti visoko atraktivni odnos prilika/rizika u 2008. i nadalje. Prvi je cilj prijeći granicu od 1.200 američkih dolara, a dugoročno gledano, cijena bi mogla prijeći i rekordni iznos od 2.300 dolara korigiran za stopu inflacije', uvjeren je Ronald-Peter Stöferle, analitičar međunarodnog tržišta kapitala u Erste banci.