Iskustva zemalja koje su ranijih godina ulazile u EU pokazuju da će taj događaj za 'ljude na ulici' proći gotovo neprimjećeno, a prvi koji će osjetiti izravne promjene, prvenstveno prednosti slobode kretanja, bit će turisti, studenti i manji broj poduzetnika spremnih za zajedničko europsko tržište, kazao je direktor Centra za studije proširenja EU Peter Balazs na današnjem hrvatsko-švedskom gospodarskom forumu
Gospodarski forum "Hrvatska kao novo tržište Europske unije - kako Švedska može biti gospodarski partner?" održan je u povodu boravka švedskog kraljevskog para i gospodarskog izaslanstva u Hrvatskoj, a u sklopu foruma održana je panel rasprava o tom što će se promijeniti u Hrvatskoj u prvim godinama po ulasku u EU.
Balazs, inače bivši mađarski ministar vanjskih poslova, istaknuo je da je najveća promjena činjenica da će Hrvatska od 1. srpnja sudjelovati u odlučivanju o budućnosti Unije.
Kao jednu od najvećih političkih prednosti, koja ima velik utjecaj i na ekonomiju, Balazs je istaknuo da ulaskom u EU klasičnu diplomaciju mijenja "low cost - high frequency" diplomacija - umjesto da se državnički susreti o važnim temama dogovaraju mjesecima unaprijed, članstvom u EU hrvatski obnašatelji vlasti imat će priliku svakotjednih službenih i neslužbenih susreta s europskim kolegama.
To kao prednost vidi i predsjednik Uprave austrijske Erste grupe Andreas Treichl, jer 'Hrvatska još uvijek nije na razini da sama sebe prodaje', odnosno da primjerice ulagači ne znaju dovoljno o svim poticajima za investicije koje Hrvatska ima. Kazao je i da je Hrvatska dobro mjesto za razvoj tehnoloških tvrtki zbog educiranosti radne snage te da država najviše mora ulagati upravo u edukaciju.
S tim se složio i predsjednik Uprave Atlantic grupe Emil Tedeschi koji je istaknuo da će, ukoliko to ulaganje izostane, najškolovaniji kadar ulaskom u EU još lakše otići iz Hrvatske ili će ih 'pokupiti' par najboljih hrvatskih tvrtki.
Tedeschi je kazao i da ne treba samo iščekivati strana ulaganja već da hrvatske tvrtke moraju biti spremne hrabro izaći na strana tržišta. Također, istaknuo je, Hrvatska mora pomoći susjednim zemljama na putu u EU, jer je riječ o vrlo važnim tržištima za hrvatske proizvode i usluge, na koja se već seli dio proizvodnje iz Hrvatske.
U raspravi o tome što Hrvatska može naučiti iz švedskih iskustava Peter Balazs je istaknuo da je ta zemlja postigla ono što je uspjelo rijetkim zemljama u svijetu, što pokazuje i njen gospodarski uspjeh - 'kombinaciju pametnih političara koji razgovaraju i razumiju pametne biznismene'.
Po završetku foruma održani su individualni susreti zainteresiranih hrvatskih tvrtki s predstavnicima švedskog gospodarskog izaslanstva, u kojem su neke od najuspješnijih švedskih kompanija, poput Exegera (proizvodnja solarnih ćelija), Findusa (smrznuti prehrambenih proizvodi), Fortuma (energetika), Saaba (vojna i sigurnosna industrija), Volvo Trucksa (proizvodnja kamiona) i dr.
