Police osiguranja od potresa posljednjih dana postale su sve traženija roba. Nakon razornog potresa u Italiji koji se osjetio i u Hrvatskoj, građani i gospodarstvenici sve više se raspituju o osiguranju od elementarne nepogode koja u svakom trenutku može pogoditi i hrvatske krajeve s obzirom na to da se teritorij Hrvatske nalazi u seizmički vrlo aktivnom području

Osiguranje od potresa obično se ugovara dodatno uz policu osiguranja požarnih rizika. Njime se nadoknađuju materijalne štete uzrokovane izravnim djelovanjem potresa jačine 5 ili više stupnjeva Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice.

Cijena za dodatno osiguranje od potresa ovisi o vrijednosti građevinskoga objekta, starosti objekta i zoni rizika u kojoj se nalazi objekt. Prema rizičnosti od razornog potresa, područje Hrvatske je podijeljeno na šest zona. Posebno trusno je područje Dalmacije, a visoka opasnost od razornih potresa prijeti i zagrebačkom području, dijelu Dalmatinske zagore te području oko Senja i Novog Vinodolskog.

U Croatia osiguranju u prva četiri mjeseca ove godine bilježe rast premija osiguranja od potresa od 24,53 posto, što govori o povećanju interesa i svijesti građana o opasnosti od ovog rizika. Za prosječan stan od 100 kvadrata cijene variraju od 100 do 1.050 kuna.

'Za stan u vrijednosti 600.000 kuna izgrađen nakon 1964. godine od 100 m2 okvirna cijena police osiguranja od rizika potresa u užem centru Zagreba iznosi oko 500 kuna godišnje. Prosječna cijena iste police u Osijeku je 100 kuna, a primjerice u Rijeci ili Dubrovniku 320 kuna. Prema procjenama rizičnosti, najskuplju policu osiguranja od rizika potresa platit će za isti stan, primjerice, Trogiranin, i to oko 1.050 kuna godišnje', objašnjava Drago Klobučar, direktor Sektora za osiguranje imovine u Croatia osiguranju.

Rast premija osiguranja od potresa bilježe i u Allianzu u kojem ističu da se potresi događaju čak i u onim zonama koje su označene kao manje rizične. Također, Allianzovi analitičari su primijetili da potresi koji su tijekom proteklog desetljeća uzrokovali najveći broj žrtava nisu nužno bili oni najjači.

Naime, čimbenici koji utvrđuju posljedice potresa su kompleksni, a uključuju način gradnje i materijale te ozbiljnost sekundarnih efekata potresa poput požara i nepripremljenosti. Primjerice, starije zgrade napravljene od drva često su sigurnije od novijih zgrada izgrađenih od armiranog betona jer su potresi visoko dinamični događaji te izračuni statike zgrade više ne funkcioniraju kada se zemlja kreće u svim smjerovima.

Cijena police i u Allianzu najviše ovisi o zoni rizika. Tako osiguranje od potresa za prosječan stan u Ivanić-Gradu stoji 56 kuna, u Zagrebu 238 kuna, a u Jastrebarskom 336 kuna.

Najnoviji trendovi na svjetskoj razini pokazuju rast šteta od prirodnih katastrofa i elementarnih nepogoda. U 2009. i 2010. godini poplave su bile na pravom mjestu, a potresi na trećem, na ljestvici od čak 133 prirodnih katastrofa koje su se dogodile u svijetu. U 2011. godini razorni potres u Japanu preokrenuo je rang ljestvicu.

Svjetska je ekonomija doživjela gubitke od čak 370 milijardi dolara, a 57 posto svih šteta odnosi se upravo na ovaj potres. Prema podacima Swiss Re, štete od prirodnih katastrofa i elementarnih nepogoda povećane su u 2011. godini za 142 posto.