U bivšoj Jugoslaviji Vukovar je bio na glasu kao najbogatiji hrvatski grad u zemlji s 28.000 zaposlenih, drugim riječima imao je više zaposlenih nego što danas ima stanovnika, no pritom je čak 22.000 ljudi radilo u tvornici obuće Borovo, a ona je godišnje proizvodila dvadesetak milijuna pari obuće što se prodavala u 600 dućana diljem bivše države.

Gotovo 25 godina nakon mirne reintegracije u Vukovaru sveukupno radi nešto više od 5000 ljudi, a kako on zapravo stoji u usporedbi sa sličnim gradovima u drugim dijelovima zemlje, pokušali smo doznati usporedivši ga s Požegom, Čakovcem, Zaprešićem i Solinom, jer imaju približno isti broj stanovnika kao i grad heroj.

Podatke za analizu ustupila nam je Fina i oni na prvi pogled otkrivaju da je Vukovar u promatranom društvu prema ukupnim prihodima zapravo div, gotovo veći od sva četiri grada što smo ih uzeli za usporedbu. Vukovarski poduzetnici, njih 613, lani su napravili prihod od gotovo 13 milijardi kuna dok su ukupni prihodi poduzetnika u Požegi iznosili tri milijarde kuna, a u jednom od najrazvijenijih gradova u zemlji, Čakovcu, 7,9 milijardi kuna.

Kako je to moguće? Objašnjenje je zapravo vrlo jednostavno jer je u Vukovaru registrirano sjedište Energie Naturalisa, krovnog društva koje upravlja PPD-om, plinskim trgovinskim carstvom Pavla Vujnovca, i te dvije tvrtke, registrirane na istoj adresi, same godišnje naprave ukupni prihod od gotovo deset milijardi kuna te zapošljavaju 75 ljudi, a preostalih 611 vukovarskih poduzetnika ima promet od 2,9 milijardi kuna.

Od spomenutih 613 vukovarskih poduzetnika, njih 404 prošlu godinu završilo je s dobiti, preostalih 209 su gubitaši i ukupno su zapošljavali 5337 ljudi. Ukupna dobit lani im je iznosila nešto više od pola milijardi kuna, ali oko dvije trećine tog iznosa otpada na rezultate PPD-a i Energie Naturalisa. Prosječna plaća u Vukovaru, otkrivaju podaci Fine, iznosila je 4841 kunu, što je 2205 kuna daleko od državnog prosjeka od 7046 kuna, pa nije teško otkriti zašto se mladi ne zadržavaju u rodnom gradu. Osim PPD-a, od značajnijih vukovarskih poslodavaca treba spomenuti Vupik Plus iz sastava Fortenove grupe - lani je imao prihode od 331 milijun kuna te je zapošljavao 337 ljudi.

Geografski i veličinom Vukovaru je najsličnija Požega, a gospodarski stoji još slabije. Na području grada radi samo 461 poduzetnik zapošljavajući tek nešto više od 4700 ljudi, a lani su uprihodili tri milijarde kuna, pri čemu ih je 332 bilo u dobiti te 129 u gubitku.

Tri najveće tvrtke u Požegi su Agronom, na koji ode 800 milijuna kuna prihoda; Presoflex gradnja s prihodima od gotovo 300 milijuna kuna te Plamen s prihodom od 173 milijuna kuna - tri poduzetnika, trećina godišnjeg prometa i četvrtina zaposlenih. Prosječna plaća u gradu tek je nešto viša nego ona u Vukovaru, 5192 kune, ali i dalje ispod državnog prosjeka.

Po veličini isti, ali glavnom gradu Zagrebu puno bliži je Zaprešić te je sa svojih dvadesetak tisuća stanovnika lani imao 888 poduzetnika s prometom od 3,5 milijardi kuna i 4600 zaposlenih s prosječnom plaćom od 5700 kuna ili 860 kuna više u Vukovaru.

Poduzetnici u Solinu, njih 832, lani su napravili promet od 4,9 milijardi kuna (skoro dvostruko više nego svi vukovarski poduzetnici ako se odbije utjecaj PPD-a) te su zapošljavali čak 6476 radnika, ali s prilično niskom prosječnom plaćom od 5118 kuna.

Solin je dom dviju golemih tvrtki, AD-a Plastik s godišnjim prometom od gotovo milijardu kuna i 1100 zaposlenih te lanca kladionica Hattrick-PSK, u kojem je zaposlena 921 osoba i radi s prihodom od 733 milijuna kuna.

Industrijski centar krajnjeg sjevera zemlje, Čakovec, dom brojnih tvorničkih pogona, na svom području ima čak 1400 poduzetnika, skoro dva puta više nego Vukovar, i oni su dali posao 12.400 ljudi, dvostruko više nego što ih radi u Vukovaru.

Kako je Čakovec i centar radno intenzivne, prerađivačke industrije, prosječna plaća na području grada iznosila je skromnih 5400 kuna. Tri najveća poduzetnika su mesna industrija Vajda s prometom višim od pola milijarde kuna i 262 zaposlena; trgovački lanac Metss sa 786 zaposlenih i prihodom od 469 milijuna kuna te tekstilna tvrtka Tubla, u kojoj radi 500 ljudi i koja ima godišnji prihod od 361 milijun kuna.

Drugim riječima, Tubla, koja po licenci radi za niz talijanskih brendova, lani je imala četiri puta veći godišnji prihod nego državno Borovo, a zapošljavala je sto ljudi manje.