Godinu dana nakon izbijanja pandemije koronavirusa usporedili smo kako su se s posljedicama dosad neviđene zdravstvene i ekonomske krize suočile odabrane zemlje u regiji koja okružuje Hrvatsku. Analizirali smo ključne epidemiološke podatke te kretanje BDP-a u pandemijskoj godini
Premda su u početku imale dobre zdravstvene trendove u suzbijanju pandemije, zemlje regije nakon godinu dana ne mogu se pohvaliti rezultatima. Svih sedam promatranih zemalja, osim Srbije, nalazi se u svjetskom vrhu po smrtnosti od koronavirusa.
Najteže posljedice pretrpjela je Slovenija našavši se na petom mjestu u svijetu po smrtnosti na milijun stanovnika. Unatoč rigoroznim epidemiološkim mjerama, u Sloveniji je pandemija odnijela gotovo četiri tisuće života, odnosno njih 1884 na milijun stanovnika.
vezane vijesti
Među deset najpogođenijih država u svijetu po smrtnosti su i Crna Gora na sedmom (1722 umrla na milijun stanovnika) te Mađarska na osmom mjestu (1724 umrla na milijun stanovnika).
Hrvatska je imala nešto manje ljudskih žrtava, a zasad je najbolje prošla Srbija s 553 umrlih na milijun stanovnika. No u Srbiji je trenutno pandemija izmakla kontroli pa se ne može govoriti o uspješnom ishodu.
Što se tiče cijepljenosti, Srbija je najdalje otišla cijepivši dosad gotovo 17 posto stanovnika. Dobre rezultate ima i Mađarska s gotovo 12 posto cijepljenih. Hrvatska se ne može pohvaliti brzinom cijepljenja jer je cjepivo primilo tek 4,9 posto stanovnika. Najnepovoljnija situacija je u Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji, u kojima je kampanja cijepljenja na samom početku.
I na ekonomskom planu promatrane zemlje različito su se nosile s pandemijom. Koronakriza je najteže pogodila zemlje sa snažnim turističkim sektorom i jakom trgovinskom razmjenom ili financijskim vezama s eurozonom.
Tako su najveći pad BDP-a pretrpjele Crna Gora i Hrvatska, najviše ovisne o turizmu. Prema procjenama, BDP Crne Gore potonuo je u prošloj godini čak 15,5 posto dok je Hrvatska zaključila pandemijsku godinu s minusom od 8,4 posto, što je ipak manje od ranijih prognoza.
U drugoj skupini su Slovenija, Mađarska, BiH i Sjeverna Makedonija s padom BDP-a od 4,5 do 5,5 posto. Koronakrizu je ekonomski najbolje podnijela Srbija, pretrpjevši minimalan pad BDP-a.
Statistički zavod Srbije još nije objavio službene brojke o kretanju BDP-a za cijelu prošlu godinu, ali prema dosad objavljenim podacima, očekuje se minus od oko 1,5 posto, najmanji pad BDP-a u Europi. Kao glavne razloge otpornosti Srbije na krizu analitičari navode ekonomsku strukturu, odnosno razmjerno veći udjel industrije i poljoprivrede, a manju zastupljenost turizma i uslužnog sektora.
Svjetska banka ističe da bi ekonomska situacija u regiji bila mnogo gora da vlade nisu brzo uvele mjere pomoći od samog početka krize. Uvođenje širokih programa očuvanja radnih mjesta, uključujući subvencije za zaposlene, ublažilo je negativne posljedice pandemije na zaposlenost dok su programi socijalne pomoći, kao što su novčani transferi, pomogli zaštititi najugroženije populacije u uvjetima zatvaranja privrednih subjekata i drugih ograničenja.
Međutim, usprkos tim mjerama, napredak na povećanju zaposlenosti, ostvaren u nekoliko prethodnih godina, poništen je, a kriza onemogućava ostvarivanje napretka na smanjenju siromaštva. Na ove izazove nadovezuje se povećanje fiskalnih deficita s obzirom na to da vlade nastavljaju s većom potrošnjom da bi ublažile ekonomsko usporavanje.
