Zakon o uvođenju eura kao službene valute u RH, usvojen u svibnju, a u primjeni od srpnja, predviđa da trgovačka društva moraju sudskom registru podnijeti zahtjeve o promjeni iznosa temeljnog kapitala – umjesto iznosa u kunama sad će biti iznosi u eurima.

Zakon navodi da se ovaj put za takvu promjenu sudska naknada ne naplaćuje, no zahtjevi registru moraju biti ovjereni kod javnih bilježnika. Na to je ovih dana upozorila i udruga Glas poduzetnika gdje su prilično rezolutni da ne žele plaćati taj trošak. Prosječni javnobilježnički trošak se kreće oko dvije i pol tisuće kuna po predmetu, što bi za blizu 175 tisuća registriranih dioničkih i društava s ograničenom odgovornošću sveukupno značilo barem 440 milijuna kuna dodatnog troška, piše Blooomberg Adria.

Pridodaju li se tome i jednostavna društva s ograničenom odgovornošću, njih oko 65 tisuća, za koje su javnobilježnički troškovi obično nešto niži, iznos bi se mogao popeti i naviše. Hrvoje Bujas, čelnik Glasa poduzetnika, je u razgovoru za Bloomberg Adria TV istaknuo kako se ovakvi troškovi preračunavanja nacionalnih valuta u euro nisu plaćali u drugim sličnim slučajevima.

Iz Bloomberg Adrie su ministarstvima financija te pravosuđa i uprave uputili nekoliko pitanja vezanih uz činjenicu da bi poduzetnici prilikom promjene iznosa temeljnog kapitala trebali snositi javnobilježničke troškove i o mogućim eventualnim promjenama te regulative. Iz Ministarstva financija, autora Zakona o uvođenju eura kao službene valute, su ih uputili na Ministarstvo pravosuđa i uprave.

Iz tog su ministarstva u srijedu dobili šturi odgovor u kojem stoji da će se "u suradnji s Hrvatskom javnobilježničkom komorom i drugim nadležnim tijelima u narednom (…) razdoblju definirati način provedbe navedenog postupka". Bez odgovora iz vlasti ostalo je i pitanje kako to da proces promjene temeljnog kapitala na neki pojednostavljeni način nije već riješeno samim Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u RH i kako to da se ovako nešto rješava u posljednji tren.