Vijeće za uvođenje eura, kojim predsjedaju premijer, ministar financija i guverner Hrvatske narodne banke, kaže da su ove godine odrađeni svi pretkoraci za uvođenje eura kao službene valute u našu zemlju 1. siječnja 2023. godine. Da smo od nove valute udaljeni tek nešto više od godinu dana, svjesni su i mnogi građani te se pitaju što će biti s njihovim kreditima, koliko će ih koštati prelazak na euro i isplati li se sada više uzimati kredite u kunama ili eurima
Čitatelji tportala često pitaju redakciju isplati li se s obzirom na kratak rok za uvođenje eura sada uopće uzimati dugoročne kredite u kunama s obzirom na skori ulazak u eurozonu ili se u idućih godinu dana isplati kalkulirati. Usporedili smo kakva je ponuda kredita u bankama i što na ovu temu kažu stručnjaci iz bankarskog svijeta.
Kada biste sutra otišli u bilo koju od naših banaka i zatražili kredit od 100.000 eura na rok otplate od dvadeset godina, što pretpostavlja anuitet od otprilike 500 eura, velike razlike u ponudama ne bi bilo. Gotovo sve banke nude eurske stambene kredite uz kamatu od tri posto.
vezane vijesti
Bile kamate fiksne, bile 'plivajuće', daleko ispod tri posto ne ide nitko, primjerice PBZ i Erste imaju eurske kredite po stopama od 2,78 i 2,9 posto dok oni nešto skuplji u Raiffeisenu i HPB-u, prema izračunu portala Moj bankar, dosežu kamatu od 3,5 posto.
Gotovo identična ponuda čeka vas ako umjesto 100.000 eura na isti rok zatražite 750.000 kuna - kamate od 2,78 do 3,5 posto - pri čemu neki pomalo paranoično špekuliraju da su kunski krediti 'sigurniji' jer tečaj kune prema euru ipak može fluktuirati u idućih godinu dana, tj. dok ne uvedemo euro. Što se gotovinskih kredita tiče, na iznos od 10.000 eura ili 75.000 kuna uz rok otplate od tri godine kamate su također identične te se kreću od četiri do sedam posto.
Imaju li strahovi od velike promjene tečaja u idućih 12 mjeseci utemeljenja ako su banke već praktički izjednačile kamate na kune i eure? Pitamo Hrvatsku udrugu banaka (HUB), u kojoj nam kažu da nema jednoznačnog odgovora na to pitanje.
A jednostavnog i jednoznačnog odgovora nema jer, kažu nam u HUB-u, takva vrsta financijske odluke ovisi o pojedinačnoj situaciji svakog klijenta, različnim okolnostima i potrebama te vrsti kredita koju dužnik namjerava uzeti. 'Svaku financijsku odluku važno je donijeti na temelju provjerenih informacija i konzultacijama sa stručnim osobama', dodaju u HUB-u.
Kažu da, unatoč ulasku Hrvatske u tečajni mehanizam ERMII, kuna i dalje može fluktuirati prema euru, što znači da valutni rizik ostaje određeni čimbenik ukupnog rizika kreditiranja sve do uvođenja eura kao hrvatske valute. 'Isto tako, važno je napomenuti da su kamatne stope na gotovo sve vrste kredita na povijesno najnižim razinama te da su uvjeti financiranja povoljni neovisno o valuti zaduživanja', zaključuje se u odgovoru udruge banaka.
Vjeko Peretić, direktor Pro grupe za posredovanje u kreditiranju i osiguranju, kaže da se posljednjih godina bilježi trend povećanja kunskih kredita u ukupnom broju novoodobrenih zbog senzibiliziranja javnosti nakon slučaja Franak, ali i sve manjih kamatnih stopa koje su se za kunske kredite, a oni su uvijek bili skuplji, konačno približile onima u euru.
'Zbog dodatnog smanjenja cijene kapitala i velike likvidnosti na bankarskom tržištu, posljednjih godinu, dvije za određene kredite gotovo su se istopile razlike između kunskih i eurskih kredita. Statistički, a i po upitima naših klijenata, primjećujemo da je splasnuo trend podizanja kunskih kredita zbog najave uvođenja eura. Kako je ono prilično izvjesno i to već za godinu dana, uglavnom više nema smisla plaćati veću kamatnu stopu na kunske kredite, a pogotovo ako je ona veća pet ili 10 posto u odnosu na kredite vezane uz euro', kaže Peretić za tportal.
Vrlo je izvjesno, dodaje, to da će HNB održavati gotovo isti tečajni paritet do samog uvođenja eura, pa građani ne moraju strahovati od tečajnih razlika.
puno pitanja
Hoće li se plaćati konverzija kunskih kredita?
Mnogi se naši sugrađani brinu hoće li im kunski krediti, dolaskom eura 1. siječnja 2023., biti besplatno konvertirani u eurske kredite ili će to izazivati kakve dodatne troškove.
U HUB-u pojašnjavaju da će se i konverzija kredita, ali i depozita, obaviti bez troškova za klijente. 'Ugovore o kunskim kreditima i kreditima s valutnom klauzulom u eurima neće biti potrebno izmijeniti zbog prelaska na euro kao novu službenu valutu. Umjesto toga, iznosi iskazani u kunama u tim ugovorima smatrat će se iznosima u eurima, pri čemu će se iznosi preračunavati prema fiksnom tečaju konverzije', kažu nam u HUB-u.
Što se tiče kredita s fiksnom kamatom, ona se također neće mijenjati. 'S druge strane, kada je riječ o kreditima s promjenjivom kamatnom stopom, čija je kamatna stopa vezana uz neki od postojećih parametara u kunama, od dana uvođenja eura na njih će se primjenjivati odgovarajući eurski parametar, što će precizno biti definirano u zakonu o euru', dodaje se.
'Standardna sezonalnost (blago povećanje tečaja zimi, a smanjenje ljeti) dogodit će se i sljedeće godine, pa ako nekoga brinu i te sitne razlike, a ima jednaku ponudu za kune i eure, može uzeti kunski kredit', kaže nam sugovornik te misli da je od same brige oko valute važnije dobiti ukupno bolje uvjete financiranja.
'Iluzija je da klijent može birati banku u potrazi za najboljim uvjetima. Razlike u procjeni kreditne sposobnosti i samih ponuda banaka su velike, toliko da klijent sam, putem interneta ili 'šetanjem po bankama', vrlo teško može to ostvariti bez velikog gubitka vremena i živaca, što možete izbjeći javljanjem kreditnim specijalistima, posrednicima koji su zakonski dobro regulirani i besplatni za klijente', zaključio je.
