O programu otkupa obveznica još će se razgovarati na sjednici u prosincu, a on je zamišljen tako da traje do ožujka 2022. ili do ECB-ove procjene da je koronakriza završena i da ne više nema prevelikih utjecaj na realni sektor.

Dužnosnici ECB-a tvrde da je rast cijena diljem EU-a privremen, a predsjednica ECB-a Christine Lagarde ranije je izjavila da je protiv 'pretjeranog reagiranja' na rast inflacije preuranjenim povlačenjem poticaja jer se ekonomija i dalje bori s nestašicama sirovina i uskim grlima u isporukama roba.

Kamate dakle ostaje gdje su i sada, na depozite pri ECB-u idu kamate od minus pola posto, kamata na glavne opcije refinanciranja je nula posto dok na prekonoćne pozajmice ostaje kamata od 0,25 posto.

U nedavnom razgovoru s ekonomistom Željkom Lovrinčevićem predvidjeli smo ovakav scenarij.

'Do posljednjeg trenutka tolerirat će se što je viša moguća inflacija. Ekonomska povijest pokazuje da toleriranje takve inflacije vodi do još težih posljedica po zdravlje ekonomije. Bankari, kao i ovisnici, uvijek kažu - još samo ovaj put, ovaj put je drugačije. Ali praksa pokazuje da je uvijek isto i da središnje banke zakasne s takvim stvarima pa padnemo u stagflaciju i imamo izgubljeno desetljeće', ustvrdio je Lovrinčević.

Pozicija ECB-a je takva da 'kasni za krivuljom' jer ga vode ljudi čije zemlje imaju najveće probleme s dugom - Italija, Španjolska, Francuska. Lovrinčević je dodao da su u pet vodećih europskih zemalja na vlasti socijalisti i da je izgledno to da će lijeva vlada voditi i Njemačku:

U razdobljima tih vlada inflacija se dulje tolerira. Siguran sam da će ECB do zadnjeg trenutka ići s niskim kamatama i velikim otkupom vrijednosnih papira problematičnih država jer je takva politika. Pitanje je što će na to reći tržišta i hoće li slabjeti euro, što će dovesti do još veće inflacije. Europa ima i jako puno neprikazanog duga, poput programa otpornosti i oporavka koji još nije raspisan po državama.'