Hanfa je, kaže Žigman, nedavno objavila financijsku stabilnost u kojoj je pokazala o kojim rizicima u društvu se radi, javlja N1.

“Tu prije svega treba reći da je naše financijsko tržište jako koncetrirano, na strani obveza jako okrenuto prema stanovništvu, a na stranu imovine jako okrenuto prema državi odnosno prema nekolicini društava, kompanija s kojima se trguje na tržištu.

U tom kontekstu treba voditi računa da mirovinski fondovi i ostali sve više diverzificiraju svoje portfelje. Naravno, treba voditi računa o tome da se sva jaja ne drže u istoj košari i da se svi ti rizici što je moguće više smanje i u tom kontekstu se oni u zadnje vrijeme prilično okreću inozemstvu koje zapravo jedino omogućuje široku bazu investitora, odnosno ulaganja koja će omogućiti to da ne dolazi do pretjerane koncetracije rizika.

Druga dva rizika koja smo spomenuli, to su zelena tranizicija – trebamo znati da ovaj prijelaz koji imamo na niskougljične i obnovljive izvore energije ima svoju cijenu. Dakle, očekivana razina nekakvog troška po toni CO2 je negdje od 75 do 150 dolara bi trebao biti porez, on je danas u svijetu na 3-4 puta nižim razinama. Ako dođe do značajnog povećanja poreza na ugljik, to će doista povećati ono što nas najviše brine, a to je inflacija.

Zadnje su kinbernetički rizici koji su jako veliki, a posebno s kriptovalutama”, objasnio je Žigman.

Žigmanov napominje da je mirovinski sustav siguran.

“Mirovinski sustav, odnosno drugi stup je dosegao 130 milijardi kuna što je jedan izuzetno veliki i važan iznos jer je to jedna trećina našeg BDP-a i sva njihova ulaganja su sigurna i pod nadzorom su Hanfe i depozitara i u tom kontekstu možemo reći da mirovinski fondovi vode jednu vrlo opreznu politiku”, rekao je.

“Hanfa je u tom kontekstu poduzela sve one mjere koje je mogla poduzeti u trenutku kad je imala o tome saznanja i informacije. Mi smo u svibnju 2019. dobili prijavu i mi smo već do kraja prosinca te godine izbacili odnosno izradili da budem preciziniji zapisnik koji je utvrdio činjenice koje idu u smjeru da se nije ispravno obračunavala kamatna stopa na leasing obroke i leasing kredite. Par mjeseci nakon toga je izašlo rješenje i na kraju je Hanfa napravila nadzor nad svih 13 leasing društava”, pojasnio je.

“Leasing kuće najviše rade s korporativnim klijentima. Sigurno će leasing kuće izaći u susret klijentima”, govori.

Na pitanje vjeruje li da se to može vratiti, kaže: “Sigurno da će leasing kuće ići u tom smjeru, u kontekstu sudskih tužbi i slično, to im ne ide u korist”.

Komentirao je i mislili da je Hanfa reagirala na vrijeme.

“Ova Uprava je preuzela upravljanje 2018. Mi smo odmah po saznanju napravili sve što smo mogli u jednom vrlo kratkom razdbolju. Vidjeli ste 13 rješenja. Prije mene su bile dvije uprave, Najveći dio prijava je u razdoblju od 2008. do 2011. godine.

Hanfa ima neku evoluciju novih tehnika rada i ovakva se stvar sigurno neće nikad više dogoditi. Ovima kojima se to dogodilo, oni će sigurno moći tražiti natrag nešto”, kazao je.