'Iako je koronakriza trajala puno kraće od primjerice prošle financijske krize, temperatura rizika na financijskim tržištima raste i trebamo ih biti svjesni. Već smo svjedoci rasta kamatnih rizika i rizika rasta inflacije te pregrijavanja zbog volatilnog vrednovanja na financijskom tržištu, a ono što se posebno ističe na domaćem financijskom tržištu je rizik koncentracije ulaganja. Na dioničkom tržištu pet izdavatelja čini 57 posto portfelja burze dok su ulaganja institucionalnih investitora, posebno mirovinskih fondova, orijentirana na obveznički portfelj, a glavnina tog dijela portfelja odnosi se zapravo na upisane obveznice RH. Mali ulagači (stanovništvo) kao najznačajniji ulagači sektora financijskih usluga pritom su indirektno značajno izloženi kreditnom riziku. Taj rizik dodatno se potencira u uvjetima rasta zaduženosti države zbog negativnih okolnosti nastalih uslijed koronakrize. Uz ove rizike, posebno moramo biti svjesni pojave novih rizika', rekao je predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman.

Financiranje obnovljivih izvora i inflatorni pritisci

Prije svega to su zeleni rizici, odnosno rizici povezani s mogućim (ne)uspjehom suzbijanja klimatskih promjena, krizom prirodnih resursa, ekstremnim vremenskim uvjetima i gubitkom biološke raznolikosti. Oni neminovno jačaju, a ritam smanjivanja ulaganja u fosilna goriva nije tako jak da može podržati sve što je zacrtano Pariškim sporazumom. Uvođenjem poreza na emisije CO2 te sustava kvota taj bi se proces mogao ubrzati. Trenutno je na globalnoj razini uspostavljeno oko 37 takvih inicijativa oporezivanja i ograničavanja emisija CO2.

Međutim one su također nedostatne kako bi se ostvarili klimatski ciljevi s obzirom na to da pokrivaju tek manje od petine ukupne svjetske emisije.

S druge strane portfelj Europske centralne banke i dalje je relativno 'zmazan' jer drži dosta nezelenih vrijednosnih papira. Monetarno usporavanje inflacije može ubrzati proces zelene transformacije (smanjenje programa otkupa obveznica i to više onih koje nisu ekološki prihvatljive, a koje trenutno dominiraju u bilanci ECB-a). No to bi paradoksalno moglo u kratkom do srednjem roku doprinijeti inflacijskim pritiscima. Ipak, dugoročno gledano, ne postoji alternativa.

Kriptorizici

Naravno, uz zelene rizike, primjetno rastu rizici zbog rasta ulaganja u kriptovalute. Primjena kriptovaluta i broj transakcija su povećani. Sredinom listopada 2021. veličina kriptotržišta mjerena tržišnom kapitalizacijom premašila je vrijednost kapitalizacije jednog Applea. Unatoč tome, veličina kriptotržišta još uvijek je relativno mala u usporedbi s tradicionalnim financijskim tržištima s obzirom na to da iznosi svega 2,6 posto tržišne kapitalizacije globalnih dioničkih tržišta.

'Trend rasta transakcija određenih kriptovaluta ukazuje na njihovu sve širu upotrebu ubrzanu koronakrizom. Tako se u srpnju 2021. kriptovalutom ethereum provodilo više od 1,1 milijun dnevnih transakcija. Imajući u vidu relativno široku primjenu ethereuma kao platforme na kojoj se razvijaju pametni ugovori i decentralizirane aplikacije, izgledno je da će se taj trend nastaviti u narednom razdoblju', ocijenio je Žigman.

Iako su u posljednje tri godine kriptovalute donosile vrlo visoke prinose, ne treba zaboraviti rizik koji to donosi zbog vrlo visoke neizvjesnosti povrata. Hanfa je napravila mini simulaciju i došla do zaključka da je rizikom prilagođen povrat od ulaganja u najpoznatije kriptovalute ispod prinosa mirovinskih fondova C kategorije, odnosno približno na razini prinosa fondova B kategorije.

Tako bi rizična vrijednost portfelja mirovinskih fondova kada bi samo jedan posto svog portfelja alocirali u kriptovalute porasla čak pet puta, odnosno s otprilike pet posto na čak 25 posto. A takav bi rizik bio posebno visok ako imamo u vidu vremenski horizont u kojem mirovinski fondovi ulažu (30 - 40 godina), u kojem ovakvi rijetki događaji postaju izgledni. Zato je na pitanje ulagati u kripto ili ne ipak bolje reći - ne.

Oporavak profitabilnosti i imovine fondova

Osvrćući se na fondove, oni su prema Žigmanu zahvaljujući stabilizaciji tržišta, ali i monetarnim mjerama, u oporavku. Do kraja rujna 2021. neto imovina obveznih mirovinskih fondova dosegnula je 129,1 milijardu kuna, što je 14,6 posto više nego na kraju 2019. godine, dok je neto imovina UCITS fondova dosegla 95,3 posto vrijednosti neto imovine s kraja 2019. godine.

Sve više može se očekivati da će se okretati ulaganjima u dionice, kao i inozemnim tržištima. Izmjene zakona o alternativnim investicijskim fondovima koje će danas stupiti na snagu također će liberalizirati ulaganja i omogućiti nove prilike za financiranje gospodarstva.