Prema preliminarnim podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku na temelju rezultata Ankete o radnoj snazi (ILO), u tromjesečnom razdoblju od travnja do lipnja ove godine stopa nezaposlenosti spustila se na 12,8%. Tako je u drugom ovogodišnjem tromjesečju anketna stopa nezaposlenosti za 2,6 pb niža u odnosu na prethodno tromjesečje, ali i u usporedbi s istim razdobljem lani
Posljedica je to smanjenja broja nezaposlenih osoba koji se u drugom tromjesečju 2016. godine spustio na 238 tisuća, zabilježivši zamjetno smanjenje na tromjesečnoj i godišnjoj razini (po dvoznamenkastim relativnim stopama). Naime, u odnosu na prvo tromjesečje ove godine, broj nezaposlenih osoba niži je za 44 tisuće (15,6%) dok je u odnosu na isto razdoblje lani smanjen za 57 tisuća (19,3%). Niži broj nezaposlenih osoba posljednji put je anketno registriran u posljednjem tromjesečju 2010. godine.
Istovremeno, u drugom ovogodišnjem tromjesečju zabilježen je rast broja zaposlenih osoba na razinu 1,620 milijuna (najviši od trećeg tromjesečja prošle godine). Tako se broj zaposlenih na tromjesečnoj razini povećao za 66 tisuća (4,2%) dok je u usporedbi s istim tromjesečjem lani broj zaposlenih viši za 18 tisuća (1,1%).
Ovakva kretanja u broju zaposlenih i nezaposlenih posljedično su se odrazila i na agregat aktivnog stanovništva koje je u istom promatranom razdoblju iznosio 1,858 milijuna. Na tromjesečnoj razini broj aktivnog stanovništva je viši za 22 tisuće odnosno 1,2 posto (prvenstveno kao posljedica razmjerno većeg povećanja broja zaposlenih u odnosu na prvo tromjesečje), međutim na godišnjoj razini je broj aktivnih manji za 38 tisuća (2 posto). Potonje je posljedica razmjerno većeg smanjenja broja nezaposlenih osoba u odnosu na relativno manji porast zaposlenih.
Posljednji podaci pokazuju da je broj neaktivnog stanovništva (u koje spadaju osobe do navršenih 15 godina te osobe u radno sposobnom stanovništvu koje nisu zaposlene ili nezaposlene) u drugom tromjesečju iznosio 1,736 milijuna. Premda je na tromjesečnoj razini zabilježio pad za 23 tisuće (1,1%), broj neaktivnog stanovništva je na godišnjoj razini porastao za 31 tisuću (1,8%).
Posljedično spomenutim kretanjima, radno sposobno stanovništvo (15+) spustilo se na nove rekordno niske razine (3,594 milijuna) potvrdivši kontinuirano opadanje koje datira još od 2009. godine.
Naime, u odnosu na prvo tromjesečje broj radno sposobnih niži je za 1 tisuću te je na godišnjoj razini zabilježio pad od 7 tisuća (0,2%). Tako nepoželjan trend kretanja statistički je pogurao povećanje stope aktivnosti (koja predstavlja postotni udio aktivnog stanovništva tj. radne snage u radno sposobnom stanovništvu) s 51,1% u prvom tromjesečju na 51,7% u drugom ovogodišnjem tromjesečju. Ujedno se u istom promatranom razdoblju stopa zaposlenosti (postotni udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu) povećala sa 43,2% u prvom tromjesečju na 45,1% u drugom tromjesečju.
No promotre li se posljednji podatci Eurostata o kretanju zaposlenosti prema sezonski prilagođenim podacima, vidljivo je da je u skupini zemalja EU-28 Hrvatska jedina članica koja u drugom ovogodišnjem tromjesečju bilježi pad zaposlenosti u odnosu na prvo tromjesečje 2016. godine. Stoga bez obzira na pojedine pozitivne trendove u pokazateljima (ne)zaposlenosti, ostaje činjenica da je hrvatsko tržište rada i dalje obilježeno izrazitom sezonalnošću, ali i još uvijek razmjerno visokom stopom nezaposlenosti te niskom stopom zaposlenosti u usporedbi s pretkriznim razdobljem, ali i komparativno sa zemljama u okruženju.
