Uvodno predavanje u drugi dio konferencije, pod nazivom 'Umjetna inteligencija i 5G - glavni pokretači digitalizacije' održao je Bojan Jerbić, profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, dok su nakon njega govorili Ivan Rajković iz Spectrea, Anton Drobnjak, Dorian Farkaš i Patrik Vuković iz GVG Firefightersa te Domagoj Alegić iz Osatina Grupe.

Živimo li stvarno u budućnosti, upitao se uvodno Jerbić. 'Prvi selfi nastao je 1920. godine, ali nije imao utjecaja kao današnji digitalni. Prva umjetna inteligencija definira je 1955, stvorio ju je John McCarthy. Kevin Asthon, 1999. godine osmislio je pojam Internet stvari, dakle prije 20 godina. Ipak, pred nama je četvrta znanstveno tehnološka revolucija koja stvara sve nove paradigme. Dva su elementa strašno bitna - umrežavanje i pametni sustavi', rekao je Jerbić.

'Sve industrijske revolucije su proizlazile jedna iz druge. Četvrta revolucija je okarakterizirana umjetnom inteligencijom i povezivanjem stvari. Doprinos umjetne inteligencije poboljšava ekonomske rezultate, povećava produktivnost i unapređuje ljudske odluke. Tu su i rizici poput etičkih okvira za korištenje umjetne inteligencije i zakoni i propisi koji će to regulirati. Umjetna inteligencija je još uvijek neinteligentna', kazao je Jerbić.

Umjetna inteligencija je jedna od najvažnijih tehnologija u povijesti jer mijenja našu esenciju, više niti ne razmišljate koliko ste primjerice odluka prepustili automobili u kojem se vozite, ilustrirao je za kraj.

Ivan Rajković iz Spectrea govorio je o virtualnoj stvarnosti. Njegova tvrtka radila je projekt na Kopačkom ritu gdje su snimljene lokacije koje nisu dostupne u komercijalnim turama. 'Kada smo to digli u naočale za virtualnu stvarnost dobili smo novi doživljaj Kopačkog rita. Cilj nije bio odvraćanje korisnika, već poboljšanje iskustva novim sadržajem, umjetnim sadržajem'.

'Proširena stvarnost je tehnologija je predstavljena tek nedavno kroz igru Pokemon Go. Ta tehnologija nam daje novi sloj na svijet koji gledamo. Uz pomoć mobitela danas u industriji možete dobiti informacije treba li poneki stroj servisirati, naš pogled više nije dvodimenzionalan. Tu je i mixed reality, gdje s digitalnim slojem možete i upravljati, on nije ograničen kao proširena stvarnost', rekao je i publici prezentirao što sve može uređaj za pomiješanu stvarnost. '5G mreža će pomoći virtualnoj, pomiješanoj i proširenoj realnosti da dođu na višu razinu. Što više podataka budemo mogli obraditi u cloudu to će naočale moći biti manje i služiti će samo kao sredstvo za prikaz. Zato je 5G potrebna', zaključio je.

Anton Drobnjak, Dorian Farkaš i Patrik Vuković iz GVG Firefightersa predstavili su svoje rješenje za spas šuma - uređaj koji koristi senzore na velikim površinama kako bi detektirao požare i koji koristi strojno učenje da bi previdio širenje i nastanak požara.

'Glavni problem danas je briga oko okoliša. Požari su sve češći, sve veći broj poduzetnika i pojedinaca se uključuje u rješavanje ovog problema. Mi smo usmjereni na detekciju šumskih požara, a naš sustav koristi bežične senzore. Samo jedan pristup nije dovoljan za rješavanje problema ovakvih razmjera', poručili su.

Uz bežične senzore potrebni su i video nadzor, dronovi i sateliti, a tu na scenu stupa 5G tehnologija koja će omogućiti nesmetanu komunikaciju između svih sustava i vatrogasnih društava.

Domagoj Alegić iz Osatina Grupe, jedne od najvećih domaćih poljoprivrednih kompanija koja zapošljava oko 1400 ljudi objasnio je kako su u njegovoj kompaniji sve tvornice već automatizirane a svi traktori i radni strojevi međusobno povezani uz GPS.

'Na četiri farme imamo kapacitet 15.000 grla, imamo i 6000 muznih krava. Imamo i 1350 krmača te kapacitet za 40.000 odojaka. Svi objekti su posve automatizirani, imamo sustave automatske sustave hranidbe i upravljanja ventilacijom. Svaki radnik na mobitelu unosi svoje aktivnosti. Proizvodimo i bio plin te električnu energiju, proizvodimo 13 megavata električne energije. Jedini u Europi imamo poslovni model u kojem se otpad iz pojedinih djelatnosti pretvara u nove proizvode poput humusa, CO2, električne energije i topline', pojasnio je.

Završi dio konferencije bio je rezerviran za okrugli stol na kojem su sudjelovali Darko Horvat, ministar gospodarstva; Tonko Obuljen, predsjednik vijeća HAKOM-a; Davor Majetić, generalni direktor HUP-a i Ivan Brezak Brkan, novinar, osnivač portala Netokracija.

Horvat je rekao kako je 5G veliki ispit i kako se ne smije dogoditi stihijski: 'Ako investiramo jednu kunu, moramo znati kako ćemo dobiti dvije kune nazad. To je alat koji može digitalizirati državu i društvo. Svega smo svjesni, dio sredstava imamo pripremljen i pitate se zašto sutra ne krenemo. Do kraja godine radimo na strateškom dokumentu digitalizacije gospodarstva, druga ministarstva rade dokumente digitalizacije lokalne uprave i 2020. može biti dobar početak'.

Majetić je pak kazao da je 5G platforma koja će definirati gospodarstvo cijelog svijeta: 'Mi u tri godine moramo osigurati infrastrukturu kako bi stvarali čuda u inovacijama i u svim industrijama. Ja ne bi otišao niti na ručak da ne počnem raditi na 5G-u. Koncesije su velike i taj novac treba osloboditi da investitori krenu u izgradnju infrastrukture'. Rekao je i kako digitalizacija treba svim poslodavcima ako žele biti konkurentni. 'Danas govorimo o 5G-u, a može se dogoditi da će za dvije, tri godine napuštati Hrvatsku jer neće imati pristup 5G-u. Osnovica su ICT tvrtke, ali sve firme moraju voditi računa o digitalizaciji', poručio je šef poslodavačke udruge.

Horvat je dodao da je prije par dana bio u Švedskoj gdje je vidio kako funkcioniraju agencije za potporu privatnom sektoru. 'Imate 250 zaposlenih a nitko nema svoje računalo niti svoj ured. Tamo svi rade sve, kod nas bi se raspao sustav da imamo takvo što. U decentraliziranoj državi svatko ima svoje mjesto, pitanje je samo koliko su sinergijski učinci. Kad imate načelnika općine koji priča da je država skupa i korumpirana, a država mu je napravila poduzetničku zonu u kojoj nema niti jednog poduzetnika mi smo bacili novac', rekao je ministar te zaključio:

'U Hrvatskoj se u trenutku penetracije 5G servisa u poduzetništvo, agencije i javnu upravu mora dogoditi sinergijski efekt. Oni koji investiraju moraju dobiti korisnike koji će vratiti investiciju. Kada poduzetniku oduzmete perspektivu da zarađuje, tu poduzetništvo staje. Treba nam pet posto gospodarskog rasta da bi nešto stvorili, da bi imali perspektivu s investicijama i poduzetnicima te da se oni nezadovoljni u javnom sektoru prebace u privatni. Ja sam zbog natječaja nazvanog 'najbrži prst' bio razapet kao Isus Krist, a kroz taj natječaj je 1108 poduzetnika došlo do ugovora i gdje ćemo mi u segmentu ICT-a njima dati priliku da unaprijede poslovanje.

Obuljen je rekao da uvođenje 5G u Hrvatskoj košta koliko isto kao i svijetu, jer je riječ o istoj tehnologiji, možda čak i skuplje, zbog čega treba omogućiti investicije: 'Neki to nazivaju pogodovanjem, ali zašto je loše pogodovati investiciji. Država mora omogućiti bolje uvjete'.