'Danas je prilika da rekapituliramo gdje se nalazimo i što još moramo napraviti, da malo čujemo od ministra financija i guvernera širi financijski i ekonomski kontekst u Europi i svijetu s obzirom na rusku agresiju na Ukrajinu i rast cijena energenata, općenito inflatornih pritisaka kojih smo svi svjesni, ali kao što znate Vlada na njih reagira i nastoji suzbiti udar na standard građana i gospodarstva', kazao je uvodno na sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura premijer Andrej Plenković.

'Mi smo 10. srpnja 2020. ušli u europski tečajni mehanizam II. Dvije godine trebale su biti dovoljne da ispunimo kriterije. Danas ćemo vidjeti i dizajn kovanice od jednog eura', dodao je.

'Uvođenje eura uz ulazak u Schengen je jedan od dva cilja dublje integracije Hrvatske u EU. To smo željeli kad smo podnijeli zahtjev za članstvo 2003. Postupno smo od 2017. radili na ispunjavanju kriterija, dolazimo u fazu zadnjih par mjeseci kad se taj cilj i realizira', poručio je premijer.

'Mislimo da ćemo od članstva u europodručju imati koristi, i građani i gospodarstvo', kazao je Plenković.

'Hrvatska je najeuroizirano područje od svih država koje nisu članice europodručja. Depoziti u eurima čine 76 posto ukupnih štednih i oročenih depozita u bankama, 47 posto kredita u kunama su s valutnom klauzulom u eurima, 53 posto robnog izvoza i 59 posto robnog uvoza obavljamo sa zemljama europodručja.', rekao je Plenković.

'Očekujemo rast u ovoj godini, rekalibrirali smo tu procjenu zbog promjenjivih okolnosti na 3 posto, koji bi 2023. trebao biti 4,4 posto, 2,7 posto 2024. i 2,5 posto 2025. Ponovno očekujemo smanjivanje proračunskog manjka i to s 2,8 posto u ovoj godini na 1,6 u 2023. i 1,2 u 2024. godini. Istodobno će se javni dug smanjivati, 79,8 posto u BDP-u 2021. na 76,2 u ovoj godini, na 71,7 u 2023. te ispod 69 posto u 2024. Sve ovo treba gledati u kontekstu promijenjenih okolnosti, rasta cijena energenata i ta činjenica utječe na sve procese. Mi smo prošle godine imali prosječni rast cijena od 2,6 posto, bio je nešto niži od prosjeka EU. Ove godine procjenjujemo da će inflacija biti 7,8 posto.', kazao je premijer.

Zahvalio je autorima idejnog i izvedbenog rješenja za kovanicu od jednog eura i eurocenta. 'Mislim da je sada sve dobro prošlo', rekao je premijer, jasno aludirajući na prethodni natječaj i optužbe za plagijat.

'Hrvatska kuna s ovim dobiva novi život, novo ruho. Bit će dio eurokovanica koje će imati važan simbol hrvatske monetarne državnosti. Mislim i da su karta Hrvatske, kuna, Nikola Tesla i glagoljica jako dobro izabrani i da će Hrvatska na taj način biti prepoznata', kazao je Plenković.

Uvodno se obratio i ministar financija Zdravko Marić, koji se osvrnuo na dvojno prikazivanje cijena koje kreće 5. rujna. Rekao je da će obveza dvojnog prikazivanja trajati do kraja iduće godine. 'U zakonu su precizirane određene iznimke koje su dogovorene kroz javno savjetovanje, a to najbolje pokazuje da smo dobro pripremili taj teren', rekao je.

Rekao je i da su stigle prve procjene za eurozonu po pitanju inflacije. 'Zadnji podaci za ožujak govore da je u Hrvatskoj bila 7,3 posto, a prosječna je 6,3 u prva tri mjeseca i to je točno na razini eurozone. To je blago ispod prosjeka EU, negdje između ta dva broja', rekao je Marić.

Guverner HNB-a Boris Vujčić podsjetio je kako smo se suočili s dvije krize, s pandemijskom, a onda i ratom u Europi. 'Hrvatska je čvrsto na putu u eurozonu, a imamo niže kamatne stope nego druge članice EU koje trenutno nisu na putu', kazao je Vujčić.

Vujčić je ustvrdio da inflaciju neće izazvati uvođenje eura nego drugi razlozi. 'Uvođenje eura neće izazvati značajniji inflacijski pritisak', rekao je.

Što se tiče priprema, odnosno natječaja za izgled kovanice, navodi kako su odabrani anonimno. 'Pitao sam jesu li negdje preslikali kunu, rekli su da se kunu da nisu' rekao je.

Istaknuo je i kako su počeli s pripremama za tiskanje novca. 'Čim se donese odluka, u sedmom mjesecu bit ćemo spremni za punu proizvodnju. Radit ćemo tri smjene, dakle 24 sata', kazao je Vujčić.

Viceguvernerka Ivana Jakir Bajo predstavila je kako će izgledati nacionalna strana kovanice eura.

'Devet članova žirija, naši poznati kipari, slikari, dizajneri, povjesničari umjetnosti. Oni su imali najteži zadatak od 135 prijedloga izabrati pet najuspješnijih, nakon toga Komisija za novac HNB-a je rangirala prva tri najuspješnija rješenja. Dobili smo pozitivnu obavijest Vijeća EU-a o odobravanju dostavljenog najuspješnijeg likovnog rješenja nacionalne strane na kovanici eura s motivom kune. U ovom natječaju tražili smo ne samo idejna, nego i izvedbena rješenja', rekla je viceguvernerka i predstavila najuspješnije likovno rješenje za motiv kune.

Autor izabranoga idejnog rješenja najuspješnijega likovnog rješenja nacionalne strane Republike Hrvatske na optjecajnom kovanom novcu od 1 eura za motiv životinje kune sa šahovnicom u pozadini za naličje eurokovanice od 1 eura je Jagor Šunde. Rođen je 2000. u Makarskoj, završio je V. prirodoslovno-matematičku gimnaziju u Zagrebu. Nakon završene srednje škole 2019. upisuje preddiplomski studij arhitekture i urbanizma na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Studij prekida 2022. i školovanje nastavlja u inozemstvu.

Autori izvedbenog rješenja su David Čemeljić i Fran Zekan. Obojica su redovni studenti treće godine preddiplomskog studija računarstva na zagrebačkom FER-u.

Autor idejnog rješenja drugorangiranoga likovnog rješenja za naličje eurokovanice od 1 eura jest Borislav Ljubičić, a autor izvedbenog rješenja jest Sven Ljubičić. Autorica idejnog i izvedbenog rješenja odabranoga trećerangiranog likovnog rješenja od 1 eura jest Meri Lucijeta Švragulja.

Autori prvorangiranoga likovnog rješenja nagrađeni su sa 70.000 kuna za idejno rješenje i 30.000 kuna za izvedbeno rješenje. Autori drugorangiranoga likovnog rješenja nagrađeni su sa 35.000 kuna za idejno rješenje i 25.000 kuna za izvedbeno rješenje, a autorica trećerangiranoga likovnog rješenja s 20.000 kuna za idejno rješenje i 20.000 kuna za izvedbeno rješenje.