Prema posljednjim podacima HNB-a, hrvatski inozemni dug je krajem rujna porastao na 42,8 milijardi eura, odnosno 93,9 posto BDP-a. U kolovozu i rujnu dinamika rasta inozemnog duga je ubrzana te je samo u ta dva mjeseca vanjska zaduženost Hrvatske povećana za više od milijardu eura
Mjesečnom rastu inozemnog duga najviše je pridonio rast inozemnih ulaganja (8,2 posto) i rast ostalih domaćih sektora koji se sastoje uglavnom od trgovačkih društava i nebankarskih financijskih institucija, uključujući HBOR (3,2 posto).
Inozemni dug u kategoriji ostali sektori, koji ima najveći udio u ukupnom inozemnom dugu (50,1 posto), na kraju rujna je iznosio 21,4 milijarde eura. Drugi po veličini udio u vanjskom dugu pripada bankama (23,9 posto), no u usporedbi s početkom godine taj je udio značajno smanjen (u siječnju je iznosio 26,1 posto).
U odnosu na rujan 2008. godine ukupna inozemna zaduženost veća je 6,5 milijardi eura ili 18 posto, pri čemu je rastu najviše pridonijelo povećanje duga banaka, i to za 28,4 posto. U odnosu na 2008. godinu, kategorija ostali sektori (uglavnom trgovačkih društava) znatno je usporila rast inozemne zaduženosti. Tako je u spomenutoj godini prosječna stopa rasta iznosila 54,8 posto, dok je u prvih devet mjeseci 2009. godine iznosila 16,4 posto.
Na kraju rujna dug države (koji obuhvaća središnju državu, fondove i lokalnu upravu) bio je za 1,3 milijuna eura manji nego na kraju kolovoza, dok se u odnosu na kraj prošle godine smanjio za gotovo 60 milijuna eura. Udio duga države u ukupnom vanjskom dugu posljednjih je godina u konstantnom opadanju pa trenutno sudjeluje sa 9,6 posto, dok se 2002. godine taj udio kretao oko 40 posto.
Ipak, s drugim prošlogodišnjim izlaskom države na međunarodna tržišta kapitala te povećanim potrebama za refinanciranjem obaveza u prvom tromjesečju 2010. možemo očekivati povećanje udjela duga države u strukturi ukupnog duga.