Većinu prirasta u 2008. generirala su trgovačka društva premda se intenzitet njihova zaduživanja prilično usporio, i to posebice krajem godine. Inozemni dug poslovnih banaka i države, nakon smanjenja u 2007, ponovno se povećao. Inozemni dug ostalih domaćih sektora (uglavnom trgovačkih društava) tijekom 2008. porastao je za 25,3 posto, što je znatno manje nego godinu prije (41,6 posto).

Usporavanje rasta posebno je zamjetno kod javnih poduzeća, čiji se prirast duga prepolovio u odnosu na 2007. U nešto manjoj mjeri usporio se i rast duga trgovačkih društava u mješovitom i većinski privatnom vlasništvu. Takva kretanja s jedne strane odražavaju nepovoljne uvjete financiranja na inozemnom tržištu, a s druge strane slabljenje domaće gospodarske aktivnosti, posebno u posljednjem dijelu godine.

Inozemni dug poslovnih banaka povećao se tijekom 2008. za 1,2 milijardi eura (12,9 posto), čime je na kraju prosinca dosegnuo 10,1 milijardi eura. Kroz veći dio godine banke su, kao i u 2007, nastavile smanjivati svoje inozemne obveze zahvaljujući dokapitalizacijama i priljevu deviza od turizma, dok su ih u posljednjem tromjesečju povećale čak za 2,1 milijardi eura. Na to ih je djelomično primoralo smanjenje domaćih izvora sredstava zbog povlačenja deviznih depozita stanovništva u jeku globalne financijske krize. Dijelom inozemnih sredstava banke su financirale i potrebe središnje države, kojoj je izravno financiranje u inozemstvu tada bilo prilično otežano.

Inozemni dug sektora države na kraju 2008. iznosio je 6,9 milijardi eura, što je za 0,2 milijardi eura više nego na kraju 2007. Većina tog porasta odnosi se na dug republičkih fondova, posebice HAC-a, a manjim dijelom i HBOR-a. Središnja je država u protekloj godini smanjila svoje inozemne obveze za 0,1 milijardi eura.