Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca istaknula je:„U Hrvatskoj je problem posebno izražen zbog negativnog demografskog trenda i iseljavanja radne snage, posebno mladih. Puno smo podataka i analiza o tim problemima slušali, ali samo jedan broj koji kristalno ocrtava veličinu problema: u proteklih 8 godina populacija naših srednjoškolca umanjena je za 19,5 posto. Uz to, poslovi se zbog ubrzane digitalizacije i automatizacije mijenjaju velikom brzinom pa se novom tržištu rada moramo brzo prilagođavati. Za te velike promjene trebamo bolje i relevantnije obrazovanje, a važno je i da povezivanje tržišta rada i sustava obrazovanja bude što intenzivnije. Probleme s radnom snagom dodatno nam otežava i trenutna situacija krize i galopirajuće inflacije. Iako zadnje dvije i pol godine stalno rješavamo neke goruće probleme – od pandemije do trenutnog problema dramatičnog rasta cijene energenata – ne smijemo stati s rješavanjem strukturnih problema našeg gospodarstva. To je jedini način da u Hrvatskoj stasa veći broj uspješnih kompanija, koje će otvarati radna mjesta, s poslovima koji su globalno konkurentni, što je jedino moguće uz smanjenje poreznog opterećenje rada'.

Današnja je konferencija i naša suradnja s ministrom Piletićem i njegovim resorom kao i s predstavnicima lokane uprave dobar je način da prodiskutiramo probleme i dogovorimo korake i kako ih rješavati.

Unatoč izvanrednim okolnostima koje su obilježile svjetsko i europsko gospodarstvo posljednje skoro tri godine, možemo sa sigurnošću ustvrditi kako hrvatsko tržište rada napreduje i doprinosi gospodarskom rastu i razvoju. Uz dosadašnje mjere prisutne na tržištu rada poput mjera aktivne politike zapošljavanja za što je od 2016. uloženo više od 6,7 milijardi kuna u koje je uključeno gotovo 200 tisuća osoba do poticanja otvaranja novih radnih mjesta u zelenoj i digitalnoj industriji, Vlada će nastaviti jačati hrvatsko tržište rada u europskom i svjetskom kontekstu, s naglaskom na stvaranje održivih i kvalitetnih radnih mjesta, jačanje zdravog poduzetništva i ulaganje u stjecanje dodatnih vještine radnika. Također, Vlada je u narednom razdoblju iz Europskog socijalnog fonda plus osigurala više od šest milijardi kuna za mjere aktivne politike zapošljavanja, obrazovanja i zapošljavanja mladih', naglasio je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.

Labinski gradonačelnik Valter Glavičić izrazio je zadovoljstvo što se ova konferencija održava baš u Labinu, gradu koji je nadaleko prepoznat kao grad koji ima uz turizam razvijenu i industriju te istaknuo kako se u turizmu i u proizvodnji osjeća nedostatak radne snage, posebice kvalitetne.

'Godinama je bio problem otvaranja radnih mjesta, a nismo raspravljali o nedostatku radne snage pa smo zapostavili temu. Moramo sada svi zajedno postaviti dijagnozu i svi skupa to priznati te u suradnji sa županijama i državom potaknuti obrazovni sustav da se prilagodi sadašnjem vremenu, prati trendove te obrazuje kadrove za potrebe tržišta i gospodarstva. Tu komunikaciju između svih, poslodavaca, obrazovnog sustava i roditelja moramo podići na višu razinu i utvrditi potrebe gospodarstva. Taj problem nećemo riješiti preko noći. Ove godine imali smo velike migracije i imali dosta radne snage u turizmu izvan Hrvatske, to je bilo kratkoročno rješenje ali moramo planirati dugoročno', rekao je Glavičić.

Uz to, Glavičić je posebno istaknuo i projekt Karijernog usmjeravanja mladih koje je Grad Labin proveo u suradnji sa školama i poslodavcima kao primjer dobre prakse prilikom odabira daljnjeg školovanja mladih ljudi i odabira obrazovanja temeljenog na potrebama tržišta rada kao i projekta dualnog modela stipendiranja koje Labin provodi u suradnji s poslodavcima, te su to istaknute kao konkretne mjere koje čine razliku prilikom usmjeravanja mladih ljudi za budućnost.

'Povezivanje obrazovanja i tržišta rada i uključivanje svih dionika u kreiranje obrazovnih programa jedan je od ključnih mjera na kojoj je potrebno kontinuirano raditi. Stalno ulaganje u obrazovanje najvažniji je segment rada Istarske županije.. Bez kvalitetnog obrazovanja nema ni gospodarskog razvoja', istaknuo je Tulio Demetlika, istarski dožupan.

Pregled Mjera aktivne politike zapošljavanja i vaučere za obrazovanje zaposlenih i nezaposlenih osoba (NPOO), prezentirao je Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike . 'U nadolazećem razdoblju potrebno će biti izgrađivati vještine koje će omogućiti suočavanje s brzim tehnološkim, društvenim i ekonomskim promjenama koje dolaze. Produktivnost i kvaliteta radne snage, isto kao i njezina sposobnost prilagodbe brzim promjenama, ključne su odrednice konkurentnosti i investicijske privlačnosti hrvatskog gospodarstva. Kvaliteta formalnog obrazovnog procesa, ali i spremnost na cjeloživotno učenje, presudni su preduvjeti za snažan gospodarski rast. Upravo u cilju većeg sudjelovanja nezaposlenih i zaposlenih osoba u cjeloživotnom obrazovanju s naglaskom na stjecanje zelenih i digitalnih vještina kao i osiguranje kvalitetne radne snage poslodavcima u okviru Nacionalnog plana otpornost i oporavka uspostavljen je sustav vaučera. Od početka provedbe u travnju pa do danas zaprimljeno je četiri tisuće i odobreno više od tri tisuće zahtjeva za vaučerima te je interes, kako raste i broj različitih obrazovnih programa sve veći, a do 2026. godine u programe obrazovanja odraslih planirano je utrošiti iznos od 300 milijuna kuna'.

U okviru panela hrvatski su poslodavci i poduzetnici istaknuli značaj suradnje države i privatnog sektora u oblikovanju politika tržišta rada i zapošljavanje te potrebu kontinuiranog dijaloga u cilju daljnjeg jačanja suradnje. Sudjelovali su državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ivan Vidiš, Valter Glavičić, gradonačelnik Grada Labina, Gordana Nikolić, predsjednica HUP-Udruga poslodavaca u obrazovanju, Kristian Krpan, član Izvršnog odbora HUP-a i Aleksandar Raić, potpredsjednik za transformaciju i ljudske resurse iz Infobipa.

Zaključak svih dionika panela je da ulaganje u obrazovanju nema alternativu. Kako bismo odgovorili potrebama tržišta rada i smanjili utjecaj negativnih demografskih trendova, obrazovanje moramo učiniti relevantnijim, a Hrvatsku atraktivnijom za strane studente i visoko kvalificiranu radnu snagu.