Tim je povodom državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić istaknuo da fondove EU-a kao značajnu prednost članstva u EU za rast gospodarstva i razvoj infrastrukture. Dodao je da su nam pristupanjem eurozoni i Schengenu otvorene brojne dodatne mogućnosti, te da je ulaskom ojačana monetarna i ekonomska snaga zemlje.

'Ulazak u Schengen dao je doprinos sigurnosti naše zemlje i slobodi kretanja, a proširio se i prostor za naše gospodarstvenike i izvoznike. To zahvaljujemo činjenici da smo dio šire europske obitelji; cijenjeni smo i dobro pozicionirani. Europske politike su i naše politike.

Provodimo brojne projekte zahvaljujući EU sredstvima, u financijskom razdoblju od 2021. do 2027. godine imamo na raspolaganju više od 25 milijardi eura koje ćemo usmjeravati u obrazovanje, zdravstvo, pravosuđe i regionalni razvoj, te naravno unaprjeđenje infrastrukture i gospodarstva', najavio je Mihotić.

'Infrastrukturni projekti doista utječu na svakodnevne živote građana, stvaraju nove prilike i razvijaju gospodarske aktivnosti. Jedan takav projekt je, naravno, i onaj najznačaniji – Pelješki most, koji je kopneno povezao Hrvatsku. Time je krajnji jug Hrvatske doživio procvat nakon cestovne povezanosti s ostatkom Hrvatske.

Bila je to prilika da se taj dio dodatno valorizira, približi svima, te da se prepoznaju i otvore sve enološke, gastronomske i turističke vrijednosti. Od drugih projekata bih izdvojio tri izgrađene i obnovljene zračne luke koje bilježe rast prometna i direktan doprinos turizmu. Aktivno radimo na boljoj povezanosti željeznicom. Sve to ne bismo mogli bez sredstava EU-a kroz različite programe i instrumente', ustvrdio je Mihotić.

'Brojne su prednosti članstva u europodručju'

Hoćemo li rasti više nego što smo očekivali te jesmo li otporni na krize pitanja su na koja je odgovor dao guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić.

Osvrnuo se na ulazak Hrvatske u eurozonu 1. siječnja ove godine, te istaknuo da su pozitivni učinci pridruživanja eurozoni i uvođenje eura počeli već tri godine ranije, kad su još trajale rasprave. Vujčić je podsjetio da je Hrvatskoj značajno povećan kreditni rejting tijekom pregovora, a zatim i nakon odluke Vijeća EU-a u srpnju 2022. godine.

'Kad smo u tom procesu išli prema uvođenju eura, rastao je kreditni rejting. Trenutno imamo povijesno najviši kreditni rejting od BBB+. Nikad prije ga nismo imali, a mislim da u idućim godinama možemo očekivati da ćemo postati i zemlja s A rejtingom', ustvrdio je Vujčić.

Ustvrdio je da nam je članstvo u europodroučju donijelo relativno smanjenje kamatnih stopa te niže stope inflacije, ali i niže rizike te veću otpornost na krize.

'Uvođenjem eura smanjeni su rizici financijske stabilnosti. Uklonjen je valutni rizik za građane, poduzeća i državu, uklonjen je valutno inducirani kredit za banke. Kao dio eurosustava HNB može lakše sanirati likvidnosne poremećaje u bankovnom sustavu. Veća otpornost na krize i vanjske šokove također se očitovala već tijekom postupka uvođenja eura, kao i veća konkurentnost', ustvrdio je Vujčić te dodao da su nam pozitivni učinci članstva u europodručju pomogli da uspješno prebrodimo pandemijsku krizu 2020. i tržišne poremećaje izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu u veljači 2022. Vjeruje da smo stoga otporni na sve nadolazeće krize.

Robna razmjena s članicama europodručja i ostalim europskim zemljama olakšana je jer više nema potrebe za konverzijom EUR/HKR. Vujčić je naveo da se 58 posto ukupne robne razmjene Hrvatske odnosi na razmjenu s članicama europodručja, te da se 64 posto ukupne robne razmjene Hrvatske s državama izvan EU-a izvršava u euru.

Dodatno je uvođenjem eura i ulaskom u Schengen ojačan i položaj sektora turizma, s obzirom na to da 65 posto svih turističkih noćenja u Hrvatskoj ostvaruju gosti iz europodručja. 'Ukupna godišnja ušteda za nefinancijski sektor na troškovima konverzije procjenjuje se na 160 milijuna eura', naveo je Vujčić.

Osvrnuo se i na očekivanja gospodarskog rasta u 2023. koja je HNB revidirao na gore – 2,9 posto.

'Ranije smo prognozirali rast od 1,5 posto, no sad smo ga revidirali na gotovo duplo više, s obzirom na to da u prvom kvartalu nije bilo značajnijeg pada. Zaposlenost nastavlja rasti dok nezaposlenost doseže povijesne minimume, a očekuje rast BDP-a i usporavanje inflacije. Također, iako investicije solidno rastu, njihov udio u BDP-u niži je od većine usporedivih zemalja. EU fondovi u Hrvatskoj najviše podupiru investicije.

Javni sektor znatno pridonosi investicijama, uvelike kao odraz korištenja EU fondova. Nadamo se da će Hrvatska postati atraktivnija i za privatne investicije. Glavni ograničavajući faktor za poslovanje je manjak radne snage, osobito u građevinarstvu, ali i u industriji i uslugama. Vidimo puno prostora za poboljšanje kvalitete institucija, gdje smo ispod prosjeka', poručio je Vujčić.

'Članstvom su ostvarene brojne prilike i koristi'

O hrvatskom gospodarstvu od pregovora prije ulaska u EU pa do danas govorila je predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić, podsjetivši da su pregovori završili u lipnju 2011. godine, dvije godine prije službenog ulaska Hrvatske u EU.

'Ono što nas je motiviralo bilo je vraćanje hrvatske u civilizacijski, kulturni i povijesni krug kojemu ona i pripada. Motiv je za pregovore i pristupanje bio je više politički – da zaključimo jednu povijesnu stranicu i razdoblje u kojem je Hrvatska boravila u represivnom državnom režimu. Bili smo svjesni ekonomskih koristi, kao i prilika zajedničkog tržišta, slobode kretanja, roba i kapitala. Iako je motiv bio više politički, članstvom su ostvarene mnogobrojne prilike i koristi', istaknula je Dalić.

Način na koji je EU utjecao na hrvatski društveno-ekonomski kontekst, gospodarstvo i društvo podijelila je na tri segmenta u kojima se vide rezultati tih 10 godina članstva. Prvi je, kaže Dalić, eksterni – pristupanje ekonomskim, financijskim i monetarnim integracijama Hrvatska je stekla financijsko i ekonomsko naoružanje za borbu protiv kriza.

'U suočavanju s velikim ekonomskim krizama kojih ima vise nego što smo se nadali i bit će ih još, Hrvatska nije sama u odlučivanju, financijskoj snazi i donošenju odluka. Eksterni dio jest onaj u kojem smo se naslonili na jedan sigurnosni bedem koji osigurava EU, a koji omogućava stabilnost naše ekonomije. I to je prvi segment velikog utjecaja članstva na naše društvo i ekonomiju, zaokružen pristupanjem eurozoni', pojasnila je Dalić.

Drugi segment je, kaže, korištenje EU sredstava, njihov utjecaj na investicije i konvergenciju dohotka i životnog standarda, kao i činjenica da umanjuju razlike unutar same Unije. 'Bruto investicije su značajan doprinos rastu BDP-a proteklih godina. Državni sektor je jedan od ključnih pridonositelja tih investicija', naglasila je Dalić te upozorila da iako su EU sredstva usmjerena u državne investicije i infrastrukturu, nisu, kaže, nužno povezani s povećanjem konkurentnosti.

'O tome smo govorili i tijekom pregovorima – da nakon i paralelno s korištenjem europskog novca ostane zadatak provođenja mjera ekonomske politike koje će pridonijeti konkurentnosti, produktivnosti, te koje će diktirati putanju razvoja. EU fondovi se sve intenzivnije koriste, ali tog neposrednog i snažnog doprinosa konkurentnosti i produktivnosti nema jer to nije ni konačna ni većinska namjena', rekla je Dalić te dodala da je to uvod u treći segment.

Trećim, kaže, dominiraju interni akteri – interni segment rezultata članstva u EU, a radi se o području gospodarskog i ekonomskog života u kojem se pojavljuju donositelji ekonomske politike, poduzeća, sveučilišta i drugih internih aktera čija je zadaća provoditi mjere ekonomske politike, što će odrediti naš ekonomski položaj i sljedećih 10 godina.

'Ono što smo naučili jest da EU i sudjelovanje u članstvu nisu prepreka ili kontakt koji umanjuje našu suverenost, naprotiv. Jer se u sva tri spomenuta segmenta nalazi područje u kojem dolazimo u konkurenciju s drugim državama, kroz koju se vidi koliko dobro unaprjeđujemo poslovno okruženje i institucije, koliko se dobro prilagođavamo promjenama te koliko se brzo razvijamo.

Iako smo članica EU-a, mislim da to okruženje još jasnije i još bolje pokazuje koliko dobro i kvalitetno i suvereno upravljamo svojom državom, jer je vidljivo koliko se brzo približavamo boljima od nas. Ovih 10 godina članstva naše društvo i gospodarstvo sigurno je čvršće, stabilnije, snažnije nego prije, vidimo i razvoj IT industrije i pojavu jednoroga. To su dobre promjene', poručila je Dalić.